Inin slučaj bit će spominjan u brojnim udžbenicima kao primjer korporativnog skandala u kojem su se u trenucima najveće energetske krize dogodile potpuno nezamislive stvari. Nije normalno da četvrta razina direktora donosi odluke koje imaju takve reperkusije na poslovanje kompanije, i to na temelju ovlaštenja Uprave. Znači, nisu sami mogli donositi odluke – nego uz ovlaštenje Uprave
Potkraj listopada bit će šest mjeseci od imenovanja Davora Filipovića na mjesto ministra gospodarstva i održivog razvoja. Energenti su već poodavno zbog pokidanih lanaca zbog pandemije poskupjeli, a taj je profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na inače nimalo laku dužnost došao u vrijeme kada je Rusija već uvelike ratovala u Ukrajini te se nazirala još dublja kriza zbog prijetnje obustave isporuke ruskog plina Europskoj uniji. K tome je izbila velika afera s preprodajom Inina plina, a u međuvremenu su donesene razne mjere s ciljem pomoći građanima i poduzetnicima.
Ministar Filipović bio je praktično neuhvatljiv cijelo to vrijeme, stalno zauzet, no nakon mjesec dana ‘ganjanja‘ uspjeli smo ga ‘privesti‘ na razgovor o aktualnim temama kao što su intervencije u cijene energenata i prehrambenih artikala, kašnjenje energetskih projekata, kao i konačno raspetljavanje upravljačkog čvora u Ini.
Mađarski premijer Viktor Orbán rekao je da ‘Plenković ima dobre argumente‘ u vezi s problemom upravljanja Inom i da dvije vlade rade na rješenju. I novi predsjednik Uprave Ine Péter Ratatics poslao je sličnu poruku. Kako će se razmrsiti klupko upravljanja Inom?
– Mađarska strana svjesna je da se dosadašnji način upravljanja poduzećem mora promijeniti. Da je to valjalo, nikad se ovakve stvari ne bi dogodile. Mađarima sam jasno stavio do znanja da se mora promijeniti model korporativnog upravljanja. Otvorite li bilo koji udžbenik za korporativno upravljanje, u njemu ćete kao velike primjere korporativnih skandala pronaći one Lehman Brothersa, WorldComa, Enrona i brojnih drugih.
Nažalost, i slučaj Ine bit će spominjan u brojnim udžbenicima kao primjer korporativnog skandala u kojem su se u trenucima najveće energetske krize dogodile potpuno nezamislive stvari. Nije normalno da četvrta razina direktora donosi odluke koje imaju takve reperkusije na poslovanje kompanije, i to na temelju ovlaštenja Uprave. Znači, nisu sami mogli donositi odluke – nego uz ovlaštenje Uprave. Takvo što više se ne smije raditi i upravljanje Inom treba staviti u kontekst Zakona o trgovačkim društvima, što znači da Uprava vodi poslovanje kompanije, donosi odluke, među kojima i one na koje suglasnost daje Nadzorni odbor, ako je ne uskrati.
Kad kažete da upravljanje treba vratiti u okvir ZTD-a, znači li to da se Inom upravljalo protuzakonito?
– To znači da se činilo sve da se zaobiđe ono što u Zakonu precizno piše. Kada govorimo o korporativnom upravljanju, postoje dualistički i monistički model. Dualistički ima upravu i NO, a u monističkom imamo upravni odbor gdje sjede izvršni i neizvršni direktori. U Ini imate Odbor izvršnih direktora koji operativno vodi poduzeće na način da se uloga Uprave stavlja po strani ili da se umanjuje njezina važnost. Učinit ćemo sve da se u idućem razdoblju to promijeni.
Bivši predsjednik NO-a Damir Vanđelić na svom postu objavljenom na Facebooku početkom rujna napisao je da je Odbor zaista upravljao Inom, ali do 2016. godine. NO je reagirao i Odbor je, tvrdi, ukinut te da tada Inom ‘upravlja Uprava‘!
– I dalje imate izvršne direktore u Ini koji obavljaju operativne poslove, što dokazuje činjenica da je čak i četvrta razina direktora mogla donositi odluke do 20 milijuna eura vrijednosti. Nijedno poduzeće u Hrvatskoj ne posluje na taj način. Postoje ograničenja da uprave, primjerice, mogu donositi odluke do deset milijuna kuna, a za sve više od toga suglasnost moraju dati NO-i. Izgleda nestvarno da je takve odluke u Ini donosila četvrta razina.
U redu, s Mađarima ćete tražiti neki novi model upravljanja. Ali i dalje nije jasno je li time riješen problem. Naime, u vrijeme Sanaderove vlade Mađarima je na temelju ugovora praktično prepušteno upravljanje Inom. Dakle, Mađari mogu pristati na promjene za taj inkriminirani dio, primjerice, oduzimanjem ovlasti četvrtoj razini ili Odboru izvršnih direktora i vraćanjem prava Upravi da upravlja. Ali Mađari će i dalje biti gazde. Hoćete li inzistirati i na tome da se poništi taj dokument koji Mađarima daje pravo da praktično upravljaju Inom?
– Moram se vratiti na 2003. kada je Ina privatizirana i mislim da je to bio katastrofalan potez. Tek sad vidimo što bi značilo da je Ina u potpunosti u hrvatskom vlasništvu. Mnogo bismo lakše mogli upravljati ovom krizom nego sada. Primjerice, zbog toga što je HEP u 100-postotnom vlasništvu države, paketom mjera pomogli smo našim građanima i poduzetnicima jer možemo mnogo toga prevaliti na ‘leđa‘ HEP-a. A kada govorimo o modelu upravljanja, sve opcije su na stolu. Radit ćemo s ciljem da interes hrvatskih građana i poduzeća na pravi način bude artikuliran u Ini.
Jasno je što želimo promjenom modela upravljanja, ali ovdje govorimo o ugovoru potpisanom između hrvatske vlade i Mola u kojem Mađari imaju prava koja im ne bi smjela pripasti.
– Ugovor je potpisan, ali nije uklesan u kamenu, a odnosi i ugovori moraju se prilagođavati i vremenu i okolnostima, koje su danas sasvim drugačije nego kada je potpisan. Aktualni skandal nanio je ogromnu reputacijsku štetu ne samo Ini, nego i Molu, čega su u njemu svjesni i spremni su mijenjati stvari nabolje, što je svima u interesu. Neosporno je da ćemo mijenjati način korporativnog upravljanja, ali isto tako ćemo razgovarati o odnosima između suvlasnika i pokušati ih unaprijediti jer zajednički interes je uspješna Ina.
Jeste li optimist kad su u pitanju ti pregovori?
– Jesam. Mnogo ljudi nije vjerovalo kada smo unazad nekoliko tjedana rekli da će se promijeniti cijela Uprava Ine. Premijer Plenković poslao je jasnu poruku da želimo promjenu cijele Uprave i to se dogodilo. Nakon toga donijeli smo odluku da će hrvatski plin ostati na korištenje hrvatskim građanima i poduzećima te smo naložili Ini da za deset posto poveća proizvodnju plina. Dakle, to su sve stvari koje su se dogodile unazad par tjedana. Prema tome, imam razloga da na pregovore s Mađarima gledam s optimizmom.
Cijeli intervju pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.