Dedolarizacija. Trend se toliko zahuktao da su mu svjetski mediji nadjenuli ime. Američka valuta desetljećima dominira globalnom trgovinom i financijskim sustavima diljem svijeta, no zahvaljujući trendu kojeg guraju neke zemlje može se steći dojam da dolar gubi utjecaj i udio u svjetskoj trgovini. A te zemlje, predvođene Rusijom i Kinom, otvoreno potiču trgovinu u drugim valutama, a o njihovim motivima ne treba ni razmišljati.
Naime, Kina i Brazil, drugo najveće gospodarstvo svijeta i najveće gospodarstvo Latinske Amerike, nedavno su finalizirali trgovinski sporazum potpuno zaobilazeći dolar. Kina i Brazil objavili su naime da će voditi bilateralnu trgovinu u svojim lokalnim valutama, kineskom juanu i brazilskom realu, zaobilazeći američki dolar, ali ni to nije sve. Čak je i Indija potpisala sličan sporazum sa svojih 16 trgovinskih partnera prema kojem će odsad plaćati sve u rupijima.
Početkom ove godine učinjen je još jedan veliki korak u udaljavanju od dolara. Iran i Rusija su nedavno potpisali sporazum o povezivanju svojih međubankarskih sustava za razmjenu poruka, SEPAM i SPFS, što pojednostavljeno samo znači da će zaobići SWIFT bankovne komunikacije i prijenos koji je dizajniran američkim bankarskim rukopisom. Uostalom, čak 60 posto trgovine između te dvije zemlje obračunava se u rubljima. Naime, Iran je isključen iz SWIFT sustava u sklopu opsežnih sankcija koje je SAD uveo protiv te zemlje od 2018. Nekoliko ruskih banaka također je isključeno iz SWIFT-a nakon što je izbio rat u Ukrajini.
Nedavno je ruski dužnosnik objavio da zemlje BRICS-a (koje čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika) rade na razvoju "nove valute", što je još jedan znak da dominacija dolara jenjava. Kad se uzme u obzir da je i Iran podnio zahtjev za pridruživanje BRICS-u, a interes postoji i u Alžiru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Egiptu, Argentini, Meksiku i Nigeriji, takav trend može ozbiljno naštetiti američkoj valuti.
Juan nije ugroza za dolar
O rastućem trendu traženja alternativa za smanjenje ovisnosti o dolaru, uključujući trgovinu u lokalnim valutama, raspravljaju i druge zemlje, uključujući Udruženje zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) koje čine Bruneji, Mianmar, Kambodža, Indonezija, Istočni Timor, Laos, Malezija, Filipini, Singapur, Tajland i Vijetnam. Bit će posebno zanimljivo vidjeti koju će stranu odabrati Saudijska Arabija, zemlja koja je predala zahtjev za primanje u BRICS i jedan od najvećih svjetskih izvoznika nafte, a koja je već desetljećima vjerna dolaru i kao saveznik SAD ima privilegije kakve druge zemlje mogu sanjati, pogotovo kad se govori o pristupu najmodernijoj vojnoj opremi.
Više nema dileme da dolar gubi svoju dominaciju. Pa čak je i Francuska svoj plin plaća u kineskom juanu. Štoviše, Francuska je rekla da bi Europa trebala smanjiti ovisnost o američkom dolaru. No, stručnjaci ističu kako pravi odmak od te valute svjetska trgovina još treba čekati. Godinama.
- Sve je to normalna posljedica globalnih procesa i razvoja svjetske ekonomije i BDP-a. Američki dolar je prije dvadesetak godina imao udio od 70 posto u svjetskim deviznim rezervama da bi danas taj udio bio 60 posto. Zajedno s eurom je to skoro 80 posto. Kineski juan ima tek 2,7 posto udjela iako ga se pokušava prikazati kao ugrozu dolaru. Objektivno to nije niti mislim da Kina ima takve namjere, mislim da oni žele biti manje ovisni o dolaru, što je legitimno za sve snažne države.
Ne zaboravimo da je Kina nakon Japana najveći vlasnik američkih obveznica. Puno veći problem za dolar je digitalna transformacija financijske industrije i razvoj digitalnih financija baziranih na blockchainu i drugim novim tehnologijama. I tu američki regulatori trenutačno vode najveći rat na financijskom polju pokušavajući zadržati tehnološki napredak dovoljno sporim da mu se na vrijeme prilagodi njihova financijska industrija – istaknuo je Milan Horvat, konzultant s dugom poviješću rada u industriji financijskih usluga i investicijskom bankarstvu te glavni direktor Fime Plus.
Horvat podsjeća da su SAD posljednjih stotinjak godina najvitalnija ekonomija i da ih taj epitet prati i danas te je siguran kako će se i ta država, ali EU koja se na njih oslanja i saveznički i trgovinski, prilagoditi prilagoditi te iskoristiti značajan aktualni tehnološki napredak za svoj razvoj svog gospodarstva.
Dolar dominantan još barem deset godina
Petar Vušković, ekonomski analitičar i predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize, također smatra da će dolar do kraja ovog desetljeća ostati najjača svjetska valuta, ali značaj će mu ipak slabiti.
- Najveći izazov za dolar predstavlja tranzicija svjetske globalizacije u nekoliko tržišnih sustava gdje će jačati pojavnost BRICS valute, eura, juana. Brzinom kojom nestaje globalizacija nestajat će i dominacija jedne svjetske valute i to dolara. Međutim za sve te navedene valute najveću opasnost predstavlja već sada digitalni novac. Ovakva situacija na globalnom financijskom tržištu me neodoljivo podsjeća na film Apocalypto, dok se plemena u džungli bore za asimilaciju i prevlast, na kraju ih pokore konkvistadori – slikovito objašnjava Vuković koji ne želi špekulirati kada će se to dogoditi, jer objašnjava, to je proces. On podsjeća na činjenicu da je do prije Drugog svjetskog rata najjača svjetska valuta je bila britanska funta.
- Ekonomskim i političkim slabljenjem Britanskog carstva dominaciju preuzima dolar. Dakle, dok god američko gospodarstvo bude najjača svjetska ekonomija, dolar neće izgubiti svoju dominaciju. Nema jake ekonomije bez jake valute. U dolar kao dominantnu svjetsku valutu sam siguran barem još deset godina – naglašava Vušković koji navodi i to da dedolarizacija za Europu znači jačanje monetarnog suvereniteta naše, europske valute, manju ovisnost o vanjskim šokovima te smanjivanje bilančnih rizika.
- No, dedolarizacija za američko gospodarstvo znači skuplje zaduživanje, težu otplatu dugova te gubitak nacionalnog ponosa – zaključio je Vušković.
Zabrinutost zbog američkog duga
Trenutačno je u tijeku proces zamjene američkog dolara kao valute koja se koristi za trgovanje robom. Hoće li američki dolar izgubiti svoju dominantnu globalnu poziciju do kraja desetljeća?, zapitao se i Robert Jurišić, stručnjak za burzovne robe.
- Neke zemlje dominaciju američkog dolara smatraju prijetnjom svom suverenitetu, svojoj neovisnosti i žele smanjiti utjecaj SAD-a na svoje gospodarstvo. Vrijedno je spomenuti da članice BRICS-a doprinose s 31,5 posto globalnom BDP-u, a očekuje se da će njihov udio i dalje rasti. Istovremeno, članice G7 doprinose s 30 posto globalnom BDP-u s tendencijom gubitka svog udjela. MMF predviđa prosječni globalni rast od tri posto za sljedećih pet godina, što je najslabija srednjoročna projekcija od 1990. Očekuje se da će samo Indija i Kina zajedno ostvariti 50 posto ovogodišnjeg ukupnog rasta globalnog BDP-a, dok će 90 posto razvijenih zemalja zabilježitipad stope rasta u 2023. godini - kaže Jurišić.
Prema njegovom mišljenju proces dedolarizacije se događa zbog nekoliko razloga: monetarna politika SAD-a može imati značajan utjecaj na globalni financijski sustav, koncentracija globalnog financijskog sustava na američki dolar također može stvoriti nestabilnost, SAD ima veliki državni dug i postoji zabrinutost oko mogućnosti dugoročnog plaćanja dugova, zloporaba ekonomskih sankcija od strane američke vlade također je odigrala značajnu ulogu u dedolarizaciji, zemlje koje drže značajne količine dolara u svojim deviznim rezervama izložene su valutnom riziku, koji može biti skup i njime je teško upravljati, a dominacija američkog dolara u međunarodnoj trgovini također može stvoriti trgovinske neravnoteže među zemljama.
