Dubravka Šuica kao potpredsjednica Europske komisije najviše je pozicionirana hrvatska političarka u toj instituciji premda joj je dodijeljen resor demografije i demokracije, koji se činio usputnim. Resor kojim se ispunila svrha za državu koja je posljednja pristupila Europskoj uniji. Premda ta teza nije daleko od istine, demografija postaje jedan od najozbiljnijih izazova ne samo za Hrvatsku nego i za cijelu Europsku uniju, zbog čega joj se pristupa sa sve više ozbiljnosti i predanosti, u čemu je Šuica u ovome mandatu imala važnu ulogu.
Rješenja za starenje stanovništa, pad nataliteta i privlačenje strane radne snage, posebice kvalificirane, postaju okosnica europskih politika, pa je tako i Hrvatska prošloga tjedna predstavila Strategiju demografske revitalizacije, prvi takav dokument od 2006. koji se temelji na Komisijinim rješenjima. No rješenja, premda su precizirana, katkad su jednako kompleksna kao i sami izazovi. Zašto je to tako, pitali smo upravo potpredsjednicu Šuicu.
– Kompleksna zbog raznolikosti demografske slike u Europskoj uniji, ali i zato što rješenje nije jednoobrazno i ne može se svugdje primijeniti na jednak način, već zahtijeva horizontalni pristup i komplementarne mjere i u vezi s obuhvaćenim politikama, kako lokalnima tako i nacionalnima i europskima. Naš skup rješenja koji dolazi u obliku The Demography Toolboxa, paketa instrumenata za djelovanje, upravo to i čini. Rješenje nije strategija, to je prijedlog paketa mjera koje ne namećemo, već samo stavljamo na raspolaganje državama članicama. Paket se temelji na sinergiji i suradnji s državama članicama i cilj mu je maksimirati učinak mjera uspješnom kombinacijom nacionalnih i europskih odgovora, jer demografski izazovi razlikuju se od jedne države članice do druge. U Hrvatskoj je izazov odljev stanovništva, u Nizozemskoj je, primjerice, upravo suprotno: ondje se suočavaju s golemim lokalnim priljevom i velikim problemom stambene skrbi. Priroda paketa mjera takva je da u cijelosti uzima u obzir tu raznolikost i nudi mjere, ne nameće ih – objasnila je Šuica.
Kako demografski trendovi utječu na ekonomiju Europske unije?
– Drastično ako se njima ne bavimo, ako ih nismo svjesni te ako pravodobno ne anticipiramo njihove posljedice! Cijela svrha paketa demografskih mjera upravo je ta ekonomska dimenzija. Mandat koji smo dobili od Europskog vijeća u lipnju prošle godine bio je osigurati da demografski trendovi ne postanu zaprekom za ekonomski rast i da ne potkopaju konkurentnost Europske unije. Starenje i gubitak radno sposobnog stanovišta demografski su izazovi koji se tiču svih država članica i kojima moramo posebno odgovorno pristupiti jer u suprotnome mogu potkopati cijelo naše gospodarstvo, pa i društvo, koje se temelji na međugeneracijskoj solidarnosti, a ona se može poljuljati ako se udio generacija drastično promijeni. Stoga trebamo naći načine da starenje bude zdravo i produktivno, pri čemu je sjajna vijest to što živimo dulje. No te duge živote, da bi bili zdravi, moramo izgrađivati zdravim navikama od malih nogu.
Kad je riječ o gubitku radne snage, treba naći načine za maksimalno aktiviranje cijeloga radno sposobnog stanovništva jer drastično ga gubimo: od 2015. do 2020. radno sposobno stanovništvo Europske unije smanjilo se za tri i pol milijuna i taj će se trend samo nastaviti sljedećih godina i desetljeća. Očekuje se da će ga do 2050. biti još 35 milijuna manje.
Kad govorimo o migracijama, a ta je tema aktualna u Hrvatskoj, kakve strance trebaju EU i Hrvatska? Kako osigurati da nam doseljenici imaju potrebne kvalifikacije? Evo, nedavno me u Zagrebu vozio taksist Uzbek s diplomom inženjera visokogradnje kojem se ta kvalifikacija, kaže, ne isplati monetizirati jer bi predugo trajalo, a navodno je i preskupo.
– Kad govorimo o migracijama, treba jasno razlikovati legalne i ilegalne migrante jer Toolbox legalne migrante smatra sastavnim dijelom ljudskog kapitala EU-a. Rupe na tržištu rada u Europi, posebice u nekim sektorima, takve su da ih bez legalnih migranata teško možemo popuniti. Ako želimo da naše gospodarstvo ostane konkurentno i nastavi rasti, legalne migracije trebamo prihvatiti kao sastavni dio svoje demografske slike.
Kad je pak riječ o vašem pitanju kako osigurati da nam doseljenici imaju potrebne kvalifikacije, htjela bih naglasiti da je Komisija lani u studenome predstavila novu inicijativu čiji je cilj da Europska unija postane privlačnija talentima iz trećih zemalja i koja uključuje novu bazu talenata za povezivanje poslodavaca u EU-u s tražiteljima zaposlenja iz trećih zemalja te mjere za promicanje i priznavanje njihovih kvalifikacija. Cilj je upravo razviti kapacitete nacionalnih tijela za priznavanje kvalifikacija kako bi se postupci pojednostavnili i ubrzali, a posljedično se i popunila radna mjesta u deficitarnim zanimanjima u Europskoj uniji.
Negativni demografski trendovi utječu i na konkurentnost europskih tvrtki. Sluša li Komisija signale iz privatnog sektora te kako se u Komisiji i Parlamentu može čuti glas hrvatskih poduzetnika pročitajte u ostatku intervjua koji je dostupan u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.