Zapadnomediteranske luke, pa čak i luke u mediteranskim afričkim zemljama, pucaju po šavovima. Skladišta su puna, što u lukama u EU, što u afričkim zemljama koje služe za pretovar robe, a poremećaj je nastao zbog, kako navodi Financial Times, krize u Crvenom moru i napada jemenskih hutista na brodove koji iz Azije plove prema Europi.
Zbog dužih transportnih ruta preko Rta Dobre nade i zbog sve neizvjesnijih geopolitičkih rizika, međunarodni transport je reagirao povećanjem zaliha, a te zalihe sada postaju problem. Jedan od problema, piše Financial times, stvaraju električni automobili iz Azije koji se prodaju u Europi i Sjevernoj Americi, a koji se pretovaruju u lukama Mediterana.
Neslužbeno se može čuti da situacija u Rijeci ni izbliza nije takva kakvom Financial Times opisuje druge luke. Za Luku Ploče, e neslužbeno može čuti da je ‘krcata‘, no iz njihovog odgovora se vidi to baš i nije tako.
- Nakon rekordnih 5.5 milijuna tona u 2022. godini te 4.8 milijuna u 2023.godini, u prvom kvartalu ove godine Luka Ploče je izvršila prekrcaj od oko 973.000 tona raznih roba u odnosu na oko 1.142.000 tona u istom vremenskom razdoblju prošle godine. U strukturi tereta došlo je do povećanja prekrcaja generalnih i tekućih tereta, uz smanjenje prekrcaja rasutih tereta, prvenstveno kao rezultat promjenjenih okolnosti na tržištu i potrošnji energenata u odnosu na prošlu godinu te pogotovo u odnosu na 2022. godinu.
Također, kod najvažnijih korisnika u tom segment prekrcaja, time i korištenja kapaciteta/terminala za rasute tereta, došlo je do prestruktuiranja proizvodnje. To je također utjecalo na manji obim prekrcaja rasutih tereta, time i korištenja pratećih kapaciteta, koji su najvažniji u ukupnom prometu Luke Ploče. Iz navedenog se može reći da lučki kapaciteti namjenjeni za prekrcaj rasutih tereta, prvenstveno za razne vrste ugljena i ruda, nisu trenutno u potpunosti iskorišteni i da postoje mogućnosti i prostora za nove tržišne prilike. Drugi terminali i lučki kapaciteti također su zadovoljavajući u korištenju, ali s velikim dodatnim mogućnostima do potpune iskoristivosti, posebno u segmentu kontejnerskog prometa - stoji u odgovoru Luke Ploče.
Ima mjesta u skladištima
Iz Luke Rijeka još nismo dobili odgovor, no prema nerevidiranom Izvješću o poslovanju u 2023., stoji da je naša najveća jadranska luka zabilježila pad od šest posto u odnosu na godinu prije.
- Uslijed krize u Crvenom moru, brodarske kompanije preusmjeravaju svoje brodove preko Rta Dobre nade, što produljuje vrijeme putovanja broda, a također povećava cijene vozarina. Navedeno će imati najviše utjecaja na kontejnerski promet, koji je organiziran kao linijski pomorski promet. Kontejnerski promet čini 11 posto prometa Luke Rijeka, pa ne očekujemo da utjecaj krize u Crvenom moru na poslovanje bude značajan, a prekrcaj različitih vrsta tereta omogućava prednost prilagodbe u nepredvidivim situacijama koje mogu nastati u dobavnom lancu. Teško je predvidjeti u kojoj mjeri će kriza utjecati na poslovanje, to će svakako ovisiti o dužini trajanja ograničenja plovidbe i spremnosti svih brodara da održe postojeće linije na lukama ticanja - ističu u Izvještaju u Luci Rijeka.
Marin Škufca, predsjednik Uprave Liburnia pomorske agencije, ističe da situacija u Hrvatskoj nije ni izbliza slična onima u drugim zemljama, te da kod nas mjesta u skladištima itekako ima. Mjesta, navodi, ima i na teretnim brodovima, nije se još dogodilo da se neki teret zbog opterećenja ne može dopremiti ili otpremiti.
- Ono što mi iz logističko-transportne branše svjedočimo neki su drugačiji trendovi, primjerice vidimo manjak aktivnosti na europskom tržištu i manji promet robom. Pada industrijska proizvodnja, nema novih projekata, investicije se odgađaju, a mi smo prvi u lancu koji svjedočimo takvim praksama. Ako pričamo o volatilnosti naše branše, mi smo sada na donjem dijelu sinusoide - ističe Škufca.
Osim toga, kaže, vozarine su sada niske, skladišta je napretek. - Ispada da se borimo za svaki teret - napominje Škufca.