Svijet se brzo mijenja. Bilo da se radi o porastu oružanih sukoba, ponovnom crtanju karte globalnih energetskih resursa ili ubrzanom napretku umjetne inteligencije (AI), globalna tržišta se mijenjaju zaista nevjerojatnom brzinom. Od situacije na Bliskom istoku do popularizacije električnih vozila ili liječenja pretilosti, svijet je danas gotovo nemoguće usporediti s time kako je izgledao prije samo dvije godine. Zbog toga je posebno važno ažurirati svoje poglede na njega i (koliko je moguće) očekivati što bi moglo doći slijedeće. Za dobar početak 2024. godine, evo nekoliko tema na koje valja pripaziti u novoj godini.
Izbori, izbori, izbori
Izbori diljem svijeta, za više glasača nego ikad prije, stavit će u središte pozornosti globalno stanje demokracije. Bit će više od 70 izbora 2024. godine u zemljama u kojima živi oko 4,2 milijarde ljudi. Dakle, po prvi put će na izborima glasati više od polovice svjetske populacije. Ipak, to ne znači da će nužno biti i više demokracije - mnogi izbori neće biti slobodni, a ni pošteni.
Čini se da će premijerka Bangladeša Sheikh Hasina osvojiti četvrti uzastopni mandat u siječnju, iako izbore bojkotira glavna oporbena stranka u zemlji u znak prosvjeda protiv višemjesečnog gušenja političkih suparnika.
Slično tome, najpopularniji pakistanski političar, bivši premijer Imran Khan sjedi u zatvoru, dok je njegova stranka potisnuta, a njegovi pristaše uhićeni uoči izbora u veljači. Dok se Vladimir Putin možda upušta u kampanju za siguran ponovni izbor, rezultati predsjedničkih izbora u ožujku, ako se otkrije pravi raspored glasova, mogli bi se promatrati kao potencijalni pokazatelj potpore moćniku – i tome hoće li ruska javnost i dalje poduprijeti njegov naizgled beskrajni rat.
U međuvremenu, u Ukrajini nije jasno hoće li se planirani predsjednički izbori održati 2024. dok je opkoljena nacija trenutno pod ratnim stanjem, iako je sadašnji čelnik Volodomyr Zelensky rekao da se namjerava kandidirati za još jedan mandat.
Drugdje se već spremaju ključne političke sukcesije. Uz sumorne ekonomske izglede koji bacaju sjenu na vladajuću Konzervativnu stranku u Ujedinjenom Kraljevstvu, koja je na vlasti gotovo 14 godina, ankete pokazuju da će oporbena Laburistička stranka vjerojatno pobijediti na sljedećim općim izborima.
Naravno, birači i sudovi dat će svoje presude o Donaldu Trumpu, koji i dalje ima neke šanse da ponovno zauzme mjesto američkog predsjednika. Rezultat bi se mogao svesti na nekoliko desetaka tisuća birača u nekolicini država. No posljedice će biti globalne, utječući na sve, od klimatske politike do vojne potpore Ukrajini, piše Economist.
Globalna inflacija
Svjetsko gospodarstvo pokazalo se otpornijim nego što je većina analitičara očekivala početkom 2023. Konkretno, globalna inflacija je pala bez velikih porasta nezaposlenosti.Ipak, kreatori politike, koji očajnički žele ostvariti tzv. meko slijetanje, još nisu u tome uspjeli. Prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), globalna proizvodnja, iako vrlo fragmentirana, usporit će 2024. jer visoke kamatne stope možda uguše upornu inflaciju, ali i gospodarsku aktivnost.
OECD ne predviđa rast do 2025., kada se očekuje da će vodeće središnje banke agresivno smanjiti troškove zaduživanja. Do tada se predviđa rast globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,7 posto iduće godine, što je blago smanjenje u odnosu na 2,9 posto u 2023.
Izgledi OECD-a ukazuju na dugi fiskalni oporavak od pandemije, praćenog skokom cijena energije nakon što je Rusija napala Ukrajinu. Štoviše, čak i ako monetarna politika počne popuštati sljedeće godine, globalne kamatne stope ostat će visoke prema nedavnim povijesnim standardima.
Ipak, ekonomsko predviđanje nikada ne garantira ništa. Prije dvanaest mjeseci, predviđanja o recesiji SAD-u bila su prihvaćena sa svih strana. Također, mnogi su se kladili da će visoki troškovi duga izazvati niz neispunjavanja obveza država u zemljama u razvoju. Nijedno se nije dogodilo.
Unatoč nedavnim napetostima u Izraelu i Palestini, svjetsko gospodarstvo polako je smanjivalo rast podnošljivim tempom u 2023. Gledajući unaprijed u sljedeću godinu, tri makroekonomske varijable (i njihov međusobni odnos), pomno će se pratiti radi tragova o smjeru globalne proizvodnje.
Bliski istok
Ubrzo nakon Hamasovog napada 7. listopada i svega što je slijedilo, Svjetska banka upotrijebila je svoj Commodity’s Market Outlook kako bi upozorila da bi cijene sirove nafte Brent (međunarodna referentna vrijednost) mogle skoknuti ako proizvođači u regiji budu uvučeni u širi sukob.
U najgorem mogućem scenariju, banka je procijenila da bi se globalna opskrba naftom mogla smanjiti za šest do osam milijuna barela dnevno, zbog čega bi cijene bile između 140 i 157 dolara po barelu. Pod manjim poremećajem, u izvješću se dodaje da bi cijene još uvijek mogle doseći 102 do 121 dolara po barelu.
Čini se da su tržišta nafte za sada zanemarila učinke bliskoistočnih napetosti. Čak i uzimajući u obzir nedavne napade Hutija na brodove u Crvenom moru, sirovom naftom Brent trguje se ispod 79 dolara po barelu, što je pad od 92,4 dolara sredinom listopada.
Nekoliko je razloga za to. Prvo, globalno gospodarstvo je bolje pozicionirano da izdrži šok opskrbe nego što je bilo tijekom naftnog embarga 1973. kada su se cijene učetverostručile. Danas Bliski istok čini 30 posto svjetske ponude, što je pad u odnosu na 37 posto prije 50 godina.
Povezano s time, opskrba energijom u SAD-u je porasla u posljednjim desetljećima. U isto vrijeme, gospodarska aktivnost postala je učinkovitija u potrošnji goriva, dok je obnovljiva energija dostupnija.
Za Johna Baffesa, voditelja robne jedinice Svjetske banke i glavnog autora izvješća Commodity Markets Outlook, čini se da su trgovci ‘zasad odbacili moguću vojnu eskalaciju u svojim prognozama cijena‘.
- Mnogi trgovci su se opekli prošle godine, precijenivši razmjere prekida u opskrbi naftom nakon ruske invazije na Ukrajinu. Dakle, oni će htjeti vidjeti materijalne rizike u Izraelu i Palestini prije nego što krenu s procjenama - rekao je Baffes.
Pao rejting Kine
Ekonomisti također drže Kinu na oku zbog njezine veličine i duboke povezanosti s globalnom ekonomijom. Tamošnja aktivnost ima važan utjecaj na svjetsku trgovinu, međunarodne opskrbne lance i cijene roba.
Nakon tri godine strogih kontrola nulte politike protiv pandemije, očekivalo se da će se Kina, drugo najveće svjetsko gospodarstvo, oporaviti kad se iznenada ponovno otvorila prošlog prosinca. No rast je od tada bio slabašan, a proizvodnja ograničena usporavanjem sektora nekretnina.
Godine 2020. Peking je počeo ograničavati korištenje kreditnog financiranja od strane poduzetnika. Sektor nekretnina, koji čini 23 posto kineskog BDP-a, od tada je pao zbog pada cijena kuća i neispunjavanja obaveza investitora.
- Nekretnine opterećuju oporavak Kine. Potrošači su i dalje sumnjičavi prema sektoru. Nakon razbijanja financijskih poluga, mnoge unaprijed kupljene kuće nisu izgrađene nakon što su programeri propali - rekla je Sheana Yue, kineska ekonomistica u Capital Economicsu.
Agencija za kreditni rejting Moody‘s snizila je svoje izglede za kineski dužnički rejting A1 sa stabilnog na negativni ranije ovog mjeseca, navodeći ‘povećane rizike od nižeg srednjoročnog rasta i tekućeg smanjenja sektora nekretnina‘.
Iako su ovi trendovi pojačali očekivanja o relativno benignim izgledima za globalni rast 2024., povijesni dokazi pokazuju da su ‘meka prizemljenja‘ i dalje nedostižna. Kao i 2023., prognoze bi opet mogle pasti daleko od granice, ali to nam je tek za otkriti.