Luksemburg i Irska bili su i u 2023. godini na čelu EU-a po BDP-u po stanovniku, iskazanom standardom kupovne moći, a Hrvatska je uz bok Mađarskoj, uz blago smanjeni zaostatak za prosjekom Unije, pokazale su u utorak procjene Eurostata.
Luksemburški BDP po stanovniku, iskazan standardom kupovne moći, bio je lani gotovo dva i pol puta veći od prosjeka EU-a, izvijestio je Eurostat u preliminarnim procjenama. U Eurostatu nepromijenjenu poziciju Luksemburga na vrhu ljestvice zemalja Unije objašnjavaju velikim udjelom inozemnih radnika u radnoj snazi.
– Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku – podsjećaju u izvješću. Njihova izdvajanja za potrošnju evidentiraju se na nacionalnim računima matičnih zemalja, objašnjavaju.
Irska je ponovo zauzela drugo mjesto ljestvice, s BDP-om po stanovniku, iskazanim standardom kupovne moći, nešto više od dva puta većim od prosjeka u EU. Visoka razina BDP-a po stanovniku u Irskoj djelomično se može objasniti prisustvom velikih multinacionalnih kompanija s vrijednim intelektualnim vlasništvom, podsjećaju u statističkom uredu. Ugovorna proizvodnja s tom imovinom uračunava se u BDP dok se veliki dio prihoda vraća krajnjim vlasnicima tvrtki u inozemstvu, dodaje se u priopćenju.
S velikim odmakom ponovno slijede Nizozemska i Danska, s BDP-om po stanovniku 30 odnosno 28 posto većim od europskog prosjeka. Blizu im je Austrija s 23 posto većim BDP-om od prosjeka Unije, te Belgija i Švedska, čiji je BDP viši za 17 posto od prosjeka. Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, premašila je lani BDP-om po stanovniku europski prosjek za 15 posto. Francuska i Italija blizu su prosjeka Unije i neznatno ispod prosjeka eurozone koji je za četiri posto viši od prosjeka 27-članog EU-a. Slovenija, Češka i Španjolska zaostaju BDP-om po stanovniku za prosjekom Unije oko 10 posto. U Estoniji, Poljskoj i Rumunjskoj BDP po stanovniku bio je lani oko 20 posto manji od prosjeka Unije.
Hrvatska je i u 2023. godini bilježila poboljšanje u odnosu na godinu ranije, s BDP-om po stanovniku, iskazanim standardom kupovne moći, za 24 posto nižim od prosjeka u EU. U 2022. zaostajao je za prosjekom Unije 27 posto. Mađarska je lani bila izjednačena s Hrvatskom dok su Latvija i Grčka bile gotovo 30 posto ispod prosjeka. Grčka i Bugarska prekoračile su tu granicu, s BDP-om po stanovniku, iskazanim standardom kupovne moći, za 33 odnosno za 36 posto nižim od prosjeka Unije, pokazali su Eurostatovi izračuni.