Most nezavisnih lista u svojim smjernicama za pregovore na području monetarne i fiskalne politike za slijedeću godinu predviđa uspostavu politike upravljanja javnim dugom, pokretanje javne rasprave o mirovinskom sustavu, posebno o drugom mirovinskom stupu, kao i jasnije zakonsko određivanje transparentnosti i odgovornosti središnje banke.
U 14 smjernica, odnosno glavnih aktivnosti, Most tako za 2016. predlaže uspostavu politike upravljanja javnim dugom, koja je, kako navode, nužna obzirom na kompleksnost situacije i utjecaj na sve ostalo u Hrvatskoj. Javnom raspravom žele potaknuti rješavanje stanja u mirovinskom sustavu, a izmjenama u Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) žele organizirati središnju banku sukladno provjerenim modelima funkcioniranja Europske središnje banke (ECB), kako bi se omogućilo učinkovitije i transparentnije poslovanje HNB-a.
Među 14 glavnih aktivnosti su i ustrojavanje Ekonomskog savjeta Hrvatske, koji bi izrađivao makroekonomske modele i davao smjernice za upravljanje monetarnim i fiskalnim sustavom, ustroj makroekonometrijskog modela hrvatskog gospodarstva (Minsky model), te planiranje i izrada bilance nacionalnog bogatstva Hrvatske, odnosno ukupnog prirodnog i proizvedenog bogatstva, sa ciljem njihova očuvanja i povećanja.
Predlaže se i definiranje strukture kamatnih stopa kod novih kredita i usklađivanje kamatnih parametara kod postojećih kredita s valutnom klauzulom, po principu Eulibor plus fiksna marža ugovorena u trenutku sklapanja ugovora o kreditu. Među glavnim aktivnostima su i mjere za zaustavljanje deflacije, koje bi izradio Ekonomski savjet, a u idućoj bi godini Mostovci željeli provesti i refinanciranje postojećih kreditnih obveza države.
Među kontinuiranim mjerama u Mostovim smjernicama su, primjerice, promocija nacionalne valute kao temeljne u financijskom sustavu, te mjere za rast zaposlenosti, proizvodnje i izvoza, što bi trebali biti glavni ciljevi svih politika, a koje bi također izradio Ekonomski savjet.
Također bi ograničili daljnje zaduživanje države, vežući dinamiku zaduživanja uz stopu rasta BDP-a, a predlažu i donošenje kontinuiranih mjera za poštivanje fiskalne odgovornosti i smanjenje javnog duga.
12 ključnih reformi za obrazovanje i znanost
Most je objavio i 12 ključnih reformi za obrazovanje, znanost i tehnologiju od kojih bi se neke počele primjenjivati već od prvog kvartala iduće godine, a neke do 2018. godine, dok bi se dio mjera morao provoditi kontinuirano.
Planiraju postupno podizati razinu ulaganja u obrazovanje, istraživanja i razvoj prema europskom prosjeku, navodeći da ulaganje u obrazovanje u Hrvatskoj iznosi 4,21 posto BDP-a, dok je europski prosjek 5,25 posto. Također, ulaganje u istraživanje i razvoj u Hrvatskoj iznosi 0, 81 posto BDP-a, dok je europski prosjek 2.01 posto.
Trebalo bi kontinuirano raditi na politici napredovanja nastavnika i modelu dodjele razvojnih koeficijenata za zapošljavanje mladih znanstvenika, budući da su svi znanstveni novaci proteklih desetljeća zapošljavani na određeno vrijeme, a nastava i znanstveni rad u viskom obrazovanju i znanosti su pred kolapsom.
Most se zalaže i za razvijanje djelotvornog sustava stipendiranja učenika i studenata, te razvoj STEM područja (studijski programi u prirodnom, tehničkom, biomedicinskom i biotehničkom području). Obavezno bi vratili financiranje znanstvenih projekata u okrilje resornog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te eliminirali snažan utjecaj političkih struktura u obrazovanju i znanosti.
Jedna od predloženih reformi je eksperimentalno uvođenje male mature u prvom tromjesečju 2018. godine, a posebno se zalažu za zaštitu nastavnika od nasilja učenika i roditelja - ta bi mjera krenula od četvrtog kvartala iduće godine.
Most bi također smanjio PDV na znanstvenu opremu na pet posto i izjednačio uvjete besplatnih udžbenika i prijevoza na državnoj razini, te ustrojio Fond za predfinanciranje EU projekata.