Hrvatska ima najlošije prognoze oporavka od svih članica Europske unije, te joj se za ovu godinu Europska komisija predviđa rast za 0,2 posto rekao je danas povjerenik Pierre Moscovici na predstavljanju zimskih prognoza Komisije.
Nakon dugog niza godina sve zemlje Europske unije imat će ove godine rast BDP-a, a on se kreće po zemljama članicama od hrvatskih 0,2 posto do irskih 3,5 posto. Po prognozama koje je iznio povjerenik Pierre Moscovici Hrvatska ima najslabiji rast od svvih članica, a nakon rasta od 0,2 posto ove godine sljedeće godine očekuje se rast od jedan posto.
Prema predviđanjima Komisije očekuje se pad nezaposlenosti na 16,8 posto ove godine, a 16,6 sljedeće.
Hrvatsku očekuje i daljnji pad investicija ove godine, a rast tek sljedeće. Situacija nije dobra za oporavak, a još se mora ukalkulirati rizik izbora i mogućnost zaustavljanja strukturnih reformi. Ono što raste ubrzano je javni dug. On je 2011. iznosio 59,9 posto BDP-a, a ove godine će iznositi 84,9 da bi se sljedeće godine popeo na 88,7 posto. Deficit za prošlu godinu će biti manji nego što se ranije prognoziralo (5 posto BDP-a), ali i to znači da nismo ispunili uvjete koje je EU dala iz postupka prekomjernog deficita.
Što se tiče oporavka u EU tiče, rast će se ukupno po stopi 1,7 posto za cijelu Europsku uniju, dok će u eurozoni ona biti 1,3 posto. Eventualni rizici oporavka su neizvjesna geopolitička situacija, moguće nove nestabilnosti na finacijskim tržištima, odgoda strukturnih reformi, te duži period male inflacije. Ono što bi moglo utjecati na na rast su implementacija novih mjera Europske centralne banke i Europske komisije, daljnja depricijacija eura, te niska cijena nafte.
- Izgleda su malo bolji nego zadnji put, jeftini euro, pad cijene nafte značili su dobru injekciju za europsko gospodarstvo, a donesene su odluke koje će pomoći oporavku. Treba još puno učiniti kako bi se otvorila nova radna mjesta i privukli se investciije – rekao je Moscovici, a o prognozi za Hrvatsku dodao:
- To je bila šesta godine recesije za Hrvatsku, ali kao i za sve zemlje Europske unije očekujemo određeni oporavak. Za Hrvatsku to će biti spor oporavak jer očekujemo vrlo nisku razinu rasta, a nešto veću u 2016. godini. To je nešto što će se događati na osnovi korištenja europskih fondova. Deficit će biti bitno veći od ciljeva koje smo zacrtali. Naravno to znači mi i dalje tražimo da se ulažu veliki napori da bi se osigurala finacijska konsolidacija – rekao je Moscovici o Hrvatskoj.
Što se tiče inflacije ona će biti malenih 0,2 posto ove godine, a sljedeće godine 1,4 posto na razini cijele Unije.
Što se pak tiče hrvatskih susjeda Slovenija će ove godine prema predviđanjima imati rast od 1,8 posto, a iduće 2,3 posto, dok će Mađarska imati 2,4 posto 2015. godine, te 1,9 posto 2016.godine.