[gallery columns="5" ids="221348,221349,221350,221351,221352,221353,221354"]
Postojeći koncept gospodarenja otpadom u Hrvatskoj potrebno je poboljšati kako bi bio u skladu s najnovijim smjernicama EU. Jasno je da se s otpadom postupa na necivilizirani način, a Međimurska županija i Prelog pokazuju kako je moguće izgraditi održivi sustav gospodarenja otpadom i njihov primjer trebao bi slijediti veći dio Hrvatske. Jer, postoje rješenja da skupljeni i obrađeni otpad ostane u pozivnoj zoni vrijednosti.
Naglasio je to ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović na potpisivanju odluke o pristupanju sedam gradova i općina Međimurske županije međunarodnoj strategiji Zero Waste 2020., istaknuvši da je problem velik i mora se rješavati zajednički, za stolom kojemu svi imaju pristup sa svojim prijedlozima. Odluku su potpisali predstavnici Grada Preloga i općina Goričan, Donji Kraljevec, Sveta Marija, Donji Vidovec, Donja Dubrava i Kotoriba i predstavnik mreže Zero Waste Europe Bernard Ivčić iz Zelene akcije.
-Međimurje i Prelog su pokazali da se u relativno kratkom vremenu mogu postići veliki rezultati u gospodarenju otpadom. Gospodarenje otpadom jedan je i od pokazatelja stupnja razvoja društva. Udruge mogu i jesu vrlo dobar partner jedinicama lokalne samouprave i vlasti. Nadam se da će i druge općine slijediti ovaj pozitivan primjer – rekao je Ivčić.
Slično je i naglasio u svom kratkom obraćanju i gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek istaknuvši da područje Donjeg Međimurja odvojeno skuplja više od 60 posto korisnog otpada, a cilj im je do 2020. smanjiti količine odloženog otpada sa sadašnjih 98 kilograma po stanovniku godišnje na 50 kilograma po stanovniku na godišnjoj razini.
Inače je Međimurje, a što je napomenuo župan Matija Posavec, unatrag nekoliko godina prepoznato kao predvodnik kada je u pitanju gospodarenje otpadom. To je potkrijepljeno i ulaganjem države i Fonda u komunalna vozila, kante, ali i potpomaganje izrade kompostišta i sortirnice.
Nakon potpisivanja ministar je u pratnji župana Međimurske županije, gradonačelnika Preloga, direktora komunalne tvrtke GPK PRE-KOM Siniše Radikovića te direktora Tehnixa Đure Horvata obišao kompostište, sortirnicu i reciklažno dvorište. Također, obišli su i niskoenergetske kuće u Čehovcu koje je predstavio direktor tvrtke Domet Branko Erent.
Kompostište i sortirnicu u Prelogu koristi sedam gradova i županija Donjeg Međimurja u kojima živi oko 24 tisuća građana. Gradnja kompostišta u Prelogu stajala je 2,9 milijuna kuna za što je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) osigurao 80 posto sredstava. Kapacitet kompostišta iznosi 1500 tona obrađenog komposta godišnje koji se koristi kao visoko vrijedno gnojivo, a svaki korisnik komunalne usluge GPK PRE-KOM-a godišnje dobije 100 litara komposta za vlastite potrebe.
Također, iz FZOEU je sufinancirao s 82 posto i gradnju sortirnice vrijedne 3,7 milijuna kuna koja je u funkciji od rujna 2015. i ima kapacitet sakupljanja i obrade 4500 tona otpada godišnje. U sortirnici se obrađuje korisni otpad skupljen u posebnim vrećama na kućnom pragu te otpad koji se prima u reciklažnom dvorištu komunalne tvrtke.
-Fond će, uz uspostavu reciklažnih dvorišta, sortirnica i kompostišta, a u čiju je izgradnju do sada investirao 64,5 milijuna kuna, poticati i druge projekte koji imaju za cilju sprječavanje nastanka otpada. Tu prvenstveno mislim na uspostavu centara za ponovnu uporabu koji predstavljaju iznimni i do sada neiskorišteni potencijal za ekološki prihvatljive gospodarske i socijalne aktivnosti te su u skladu s trendovima razvoja kružnog gospodarstva – istaknuo je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Müller.
U Međimurju se provode i drugi projekti gospodarenja otpadom koji su u skladu s novim paketom o kružnom gospodarstvu EU i Zero Waste filozofijom. To ne znači da više ne proizvodimo otpad, već da naučimo odgovorno upravljati resursima. U Čakovcu je započela gradnja objekta za gospodarenje otpadom s kompostištem procijenjenog na 32 milijuna kuna koji će se također sufinancirati sredstvima Fonda za zaštitu okoliša. Vrijednost prve faze građevinskih radova iznosi oko 750 tisuća kuna, što FZOEU sufinancira sa 40 posto iznosu. Do kraja 2016. u planu je ishođenje građevinskih dozvola za još četiri faze koje uključuju i gradnju reciklažnog dvorišta, sortirnice i kompostišta.