Godišnja stopa inflacije za veljaču nepromijenjena je na razini 4,1 posto, prvenstveno zahvaljujući padu cijena hrane i pića (-0,4 posto mjesečno), a zatim i industrijskih neprehrambenih proizvoda (-0,2 posto mjesečno). Pad cijena hrane očekivan je nakon pada proizvođačkih cijena nekih poljoprivrednih sirovina i proizvoda u EU te smanjenja domaće proizvođačke cijene hrane, stoji u najnovijoj analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca koju potpisuje glavni ekonomist Hrvoje Stojić.
Pad cijena industrijskih neprehrambenih proizvoda odraz je nižih cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu u odnosu na prethodnu godinu, normaliziranih globalnih opskrbnih lanaca i nižih proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na domaćem tržištu.
U razdoblju pred nama neizvjesnost u kretanju cijena uvezenih proizvoda predstavljaju sve češći klimatski poremećaji te kriza u Sueskom kanalu, zbog koje se dobar dio robe preusmjerava na zaobilaznu znatno skuplju i vremenski dulju rutu preko Rta Dobre nade. Iako trgovinske izloženosti članica EU (naših glavnih trgovinskih partnera) ovom tipu rizika značajno variraju od zemlje do zemlje, zbog snažnih input-output trgovačkih veza diljem EU posljedice takvog poremećaja lako će se proširiti diljem EU.
Godišnja stopa inflacije cijena hrane, pića i duhana u Hrvatskoj (5,5 posto) u veljači je iznad prosjeka euro područja (4,0 posto). Iznadprosječna inflacija cijena prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj povezana je s relativno snažnijim energetskim šokom (električna energija!), niskim apsolutnim razinama cijena zbog nižeg udjela ne-sirovinskih troškova, posljedične relativno snažnije ranjivosti na sirovinski šok te nekoliko puta snažnijim poskupljenjem distribucije iznad prosjeka euro područja, pokazuje nedavno objavljena analiza Europske Komisije.
Ovome još treba dodati snažan sezonski utjecaj turizma zbog snažnog priljeva stranih gostiju više kupovne moći i nedostatne infrastrukture. Bilježimo i dvostruko sporiji rast međunarodno usporedivog harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena od 0,3 posto mjesečno nasuprot povećanju od 0,6 posto mjesečno na razini euro područja, i to zbog slabijeg rasta cijena usluga (+0,5 posto mjesečno) nasuprot povećanju od +0,8 posto u euro području.
Godišnja stopa inflacije usluga stabilizira se na relativno visokim razinama (6,4 posto) i ubuduće će sporo padati dok god se ekonomija suočava s jakim pritiscima na rast ukupnih primanja zaposlenih. U 2024. očekujemo nastavak snažnog povećanje plaća te ukupnih primanja od 10 posto, odnosno 15 posto, kao i ubrzanu konvergenciju cijena usluga koje su i dalje u prosjeku niže za 30 posto u odnosu na prosjek euro područja.
Realni rast plaća tri puta veći u odnosu na europodručje
Na ljeto ove godine očekujemo pad stope inflacije ispod razine od tri posto uslijed slabljenja rasta cijena prehrambenih proizvoda, stabilizacije,odnosno smanjenja cijena nafte i ostalih energenata, kao i općenitog hlađenja agregatne potražnje gledano kroz ponovni pad šestomjesečnih očekivanja prodajnih cijena u euro području.
Štoviše, tromjesečna cjenovna očekivanja domaćih trgovaca ostaju ispod onih u euro području, a posljednjih mjeseci ponovo rastu očekivanja oko stanja zaliha. Pritom će veći trgovci s razvijenijom logistikom lakše transponirati uštede na cijenama ulaznih artikala uslijed pojeftinjenja proizvodnih inputa.
Nakon prosječne stope inflacije od posto u prošloj godini, u 2024. godini očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini od oko 3,5 posto. Inflacija će dalje biti viša od prosječne stope u euro području (oko 2,3 posto), i to s obzirom na spomenuti relativno snažniji rast cijena usluga.
Iako se inflacija smiruje to još uvijek ne znači da je potpuno obuzdana s obzirom na daljnji snažan realni rast plaća zaposlenih ove godine od oko šest posto - otprilike tri puta više u odnosu na prosjek europodručja - što je naročito podržano povećanjem mase plaća iz državnog proračuna za rekordnih 32 posto te minimalne plaće za 20 posto, kao i kontinuiranim povećanjima primanja u uslužnim sektorima. Spomenuto podiže rizik spirale plaća i maloprodajnih cijena, pogotovo jer plaće rastu znatno brže u odnosu na prosječni rast produktivnosti u ekonomiji.
Na razini euro područja, snažan rast plaća (4-5 posto nominalno u 2024.) nastavit će pogoniti cijene usluga, naročito one radno-intenzivne, i tako onemogućiti stabilizaciju ciljane temeljne inflacije na razini od dva posto, što je ciljana stopa inflacije Europske središnje banke. Podaci s platforme za zapošljavanje Indeed tako pokazuju snažniji rast plaća nakon privremenog usporavanja rasta istih tijekom jeseni prošle godine.
I dalje se očekuje da će ESB početi smanjivati kamate polovinom 2024. godine, no očekivano labavljenje monetarne politike vjerojatno će biti nešto sporije u odnosu na očekivanja financijskih tržišta.
Još prije mjesec dana financijska tržišta kladila su se na depozitnu kamatnu stopu na razini 2,50 posto na kraju ove godine, no trenutno je novi konsenzus na razini od tri posto. Čelnici centralnih banka u europodručju većinom ponavljaju kako je potrebno više izvjesnosti u pogledu ostvarenja srednjoročnog cilja inflacije na razini od dva posto, zaključuje Stojić u analizi.