Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u studenome 4,7 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, što je najniža stopa inflacije u više od dvije godine, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS).
DZS je u četvrtak objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u studenome stopa inflacije iznosila 4,7 posto u odnosu na studeni prošle godine, dok su u odnosu na prethodni mjesec cijene dobara i usluga pale za 0,2 posto.
To je znatno usporavanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini, s obzirom da je u listopadu inflacija iznosila 5,8 posto.
Stopa od 4,7 posto najniža je stopa inflacije od listopada 2021. godine, kada je iznosila 3,8 posto.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, cijene hrane, pića i duhana porasle su na godišnjoj razini za 7,4 posto, usluga za 6,9 posto, a industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 4,8 posto.
Cijene energije pale su, pak, za 3,4 posto na godišnjoj razini, pokazuje izvješće DZS-a.
Na mjesečnoj su razini cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije porasle za 0,2 posto, kao i cijene hrane, pića i duhana.
Cijene usluga ostale su nepromijenjene, dok su cijene energije pale za 1,7 posto na mjesečnoj razini.
Konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u studenome DZS će objaviti 15. prosinca.
Inflacija u eurozoni oslabila
S druge strane, inflacija u eurozoni oslabila je i u studenom, kliznuvši na 2,4 posto, najnižu razinu od ljeta 2021., a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najsnažnijim rastom potrošačkih cijena, dvostruko većim od prosjeka, pokazuju izračuni Eurostata.
U studenom je godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila 2,4 posto, što je njezina najniža razina od srpnja 2021. godine.
U listopadu iznosila je 2,9 posto.
Na mjesečnoj razini cijene su u studenom u 20-članom gospodarstvu pale prvi puta od srpnja, i to za 0,5 posto. U listopadu porasle su blagih 0,1 posto.
Cijene energije ponovo su oštro pale u studenom, za 11,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, gotovo istim tempom kao i u listopadu.
Usluge su poskupjele osjetno blaže nego u listopadu, za 4,0 posto.
Naglo je pak ubrzao rast cijena svježe hrane, sa 4,5 na 6,4 posto, izračunali su statističari.
Kad se isključe cijene svježe hrane i energije, inflacija je u eurozoni u studenom iznosila 4,2 posto i bila je za 0,8 postotnih bodova niža nego u listopadu.
Hrvatska uz Austriju
Slovačka je i u studenom bilježila daleko najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini, za 6,9 posto.
Slijedi Hrvatska sa stopom inflacije u studenom, mjerenom HICP-om, od 5,5 posto, što znači da su cijene porasle istim tempom kao u siječnju 2022. godine. U listopadu iznosila je 6,7 posto.
Na mjesečnoj razini cijene mjerene HICP-om pale su u Hrvatskoj u studenom za 0,4 posto, nakon 0,2-postotnog rasta u listopadu.
Indeks potrošačkih cijena Državnog zavoda za statistiku pokazuje pak da su cijene u studenom porasle za 4,7 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 5,8-postotnog rasta u listopadu. Na mjesečnoj razini pale su po DZS-u za 0,2 posto.
Najbliža je Hrvatskoj po rastu cijena na godišnjoj razini, mjerenom HICP-om, bila Austrija sa stopom inflacije u studenom od 4,9 posto, pokazuje Eurostatova tablica.
Daleko najblaži rast potrošačkih cijena u odnosu na prošlogodišnji studeni bilježile su Italija i Finska, od 0,7 odnosno 0,8 posto. Slijede Latvija i Nizozemska sa stopom inflacije od 1,1 odnosno 1,4 posto.
Cijene su na godišnjoj razini pale jedino u Belgiji, za 0,7 posto, pokazuju procjene Eurostata.