Inflacija u eurozoni povećala se u prosincu i tako naglasila težak put prema nekadašnjih dva posto koji je predvidjela Europska središnja banka (ECB), većinom zbog vlada koje ukidaju potporu za visoke troškove energije.
Potrošačke cijene porasle su 2,9 posto u odnosu na prošlu godinu, u odnosu na 2,4 posto u studenom, objavio je Eurostat u petak. To se poklopilo s srednjom procjenom u Bloombergovoj anketi među ekonomistima.
Opterećenje energijom smanjilo se znatno manje nego prethodnog mjeseca, velikim dijelom potaknuto odlukom Njemačke da pokrije račune za grijanje kućanstava u zadnjem mjesecu 2022. Mjera temeljnih cijena koja izostavlja takve nestabilne elemente pala je peti mjesec, na 3,4 posto.
Prvo ubrzanje ukupne inflacije od travnja označili su dužnosnici ECB-a, koji su upozorili da postizanje cilja ostaje izazov čak i nakon dramatičnog usporavanja posljednjih mjeseci. Ove godine napredak će biti postupniji zbog dodatnih statističkih učinaka i nastavka postupnog ukidanja državnih potpora, smatraju stručnjaci.
Pogled u budućnost
- Šira je slika da temeljna inflacija opada i da će i temeljna i ukupna inflacija vjerojatno biti ispod prognoze ECB-a iz prosinca. Ali ECB će vjerojatno biti oprezniji u proglašavanju pobjede nad inflacijom nego Fed, zbog čega je lipanj vjerojatniji trenutak za prvo smanjenje - kažu Bloombergovi ekonomisti.
Ulagači su se ipak počeli kladiti da će ECB početi snižavati kamatne stope prije sredine 2024. godine. Nešto drugačiji od očekivanog silazni put inflacije mogao bi pomoći kreatorima politike da ‘ohlade‘ takve oklade, čiji su koeficijenti početkom ove godine ipak malo smanjeni.
Tržišta novca su se kladila na smanjenje kamatnih stopa, predviđajući 145 baznih bodova labavljenja monetarne politike do kraja 2024., u usporedbi s gotovo 175 baznih bodova očekivanih prošli tjedan.
- Trenutno predviđamo da bi inflacija mogla ponovno privremeno porasti u bliskoj budućnosti. Imamo još dosta puta za preći i vidjet ćemo koliko će teška biti famozna ‘posljednja milja‘ - rekla je članica Izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel krajem prosinca.
Podaci o eurozoni slijede niz nacionalnih izvješća koja su otkrila razlike među njenim najvećim gospodarstvima. Dok je inflacija skočila u Njemačkoj, umjerenije se ubrzala u Francuskoj, ostala stabilna u Španjolskoj i usporila u Italiji.
Povećani inflatorni pritisci
Usporeno gospodarstvo moglo bi pomoći ECB-u da ublaži pritiske na cijene. Opterećena visokim troškovima zaduživanja, slabom globalnom potražnjom i geopolitikom, proizvodnja europodručja vjerojatno se smanjila u četvrtom tromjesečju nakon sličnog pada u prethodna tri mjeseca, što je rezultiralo prvom recesijom od pandemije, iako blagom.
Otpornost tržišta rada, međutim, održava na životu zabrinutost da bi rast cijena mogao biti tvrdoglaviji - osobito ako plaće radnika nastave rasti trenutnim tempom. Uspon inflacije u regiji neće trajati dugo, prema ekonomistima koje je anketirao Bloomberg, koji vide prosječnu stopu od 2,7 posto u prvom kvartalu.
To je malo optimističnije od ECB-a, koji je na sastanku u prosincu predvidio da će cijene u tom razdoblju porasti 2,9 posto, dosegnuvši cilj od dva posto tek sredinom 2025.
- Jedinični troškovi rada rastu, što povećava inflatorne pritiske. Analizirat ćemo kretanja u troškovima plaća i profitnim maržama, budući da bi oba faktora mogla odgoditi povratak inflacije na naš cilj od dva posto. Jako pažljivo pratimo ovo - rekao je prošli mjesec potpredsjednik Luis de Guindos.
Gledajući unaprijed do siječnja, trenutna prognoza Bloomberg Economicsa ukazuje na inflaciju u europodručju od 2,7 posto, uzimajući u obzir najnovije podatke.