U Njemačkoj je trenutno na snazi danonoćno ispiranje mozga građana o milijardu načina ušteda i smanjivanja troškova u apsolutno svim segmentima života – od odlaska na toalet, do otvaranja frižidera, dijeljena članstva u teretani i jučerašnjeg ručka s kolegama na poslu. To su Nijemci i njihova štedljivost tijekom korone sada, u energetskoj krizi, doživljava svoj vrhunac.
Iako službeno nije potvrđena, recesija je u toj zemlji počela. Možemo čak reći da ju je u Davosu na Svjetskom gospodarskom forumu njemački vicekancelar Robert Habeck i potvrdio: – Imamo trenutno najmanje četiri krize koje se isprepliću, uključujući nestašicu hrane, energetsku i klimatsku krizu. I ne možemo riješiti problem ako se usredotočimo samo na jednu. Ne riješimo li ih, bojim se da srljamo u globalnu recesiju sa ogromnim posljedicama na globalnu stabilnost – prenio je Habecov govor Reuters.
A znamo da, što se događa Nijemcu, vrlo brzo se događa svima ostalima u Europi, a najviše malim gospodarstvima poput hrvatskog koje, paradoksalno, od svoje samostalnosti, sve više produbljuje svoju ovisnost o Njemačkoj, kako u političkom, tako i u gospodarskom smislu.
Primjerice, pulsko brodogradilište Tehnomont u Njemačkoj nema partnera u vidu naručitelja brodova, ali njegovih preko 200 radnika radi u jednom od najvećih njemačkih brodogradilišta, Meyer Werft, sa sjedištem u Papenburgu. Gordana Deranja, predsjednica Uprave Tehnomonta objašnjava da su se događanja u Njemačkoj već reflektirala na kompaniju tijekom pandemije, kada je Njemačka imala četiri lock downa. – To je negativno utjecalo na naše poslovanje jer ugovoreni sati nisu odrađeni, što se pak odrazilo na planiranu dobit. Ove godine osjećamo početak recesije u Njemačkoj u vidu dogovorene cijene satnice koju su Nijemci počeli smanjivati. Idući mjesec putujem kod investitora u Njemačku da provjerimo što se točno događa – ispričala je Deranja.
Izvoz u Njemačku čini 60 posto prometa i Požgaj grupi i prema riječima Nikole Požgaja, predsjednika Uprave, još se na tržištu ne događa ništa alarmantno, njihovi jaki partneri imaju puna skladišta, ali osjeća se stagnacija i zabrinutost jer, kako kaže, Nijemci uvijek stežu remen u segmentima koje nisu od egzistencijalnog značaja, kao što je kupnja namještaja.
Njemačka je tradicionalno najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner, glavno izvozno tržište te četvrti najveći investitor u hrvatsko gospodarstvo.
Uz to je i već tradicionalno drugi dom i kad je u pitanju rad u inozemstvu, velik dio nekretnina u Hrvatskoj proizlazi upravo iz 'gastarbajterskog znoja'. No za razliku od prošlih vremena, kada su uglavnom muškarci u ime obitelji odlazili raditi građevinarske poslove u Njemačku i tamo živjeli skromno, često kupujući robu pod istekom trajanja kako bi čim više uštedjeli, dio nove generacije 'gastića' u Njemačku ne odlazi samo kako bi uštedio novac već nastoji živjeti njemačkim standardom, ne razmišljajući o skorašnjem povratku u Hrvatsku. Prema podacima MUP-a, u zadnjih pet godina privremeni odlazak u Njemačku prijavilo je 104.317 hrvatskih državljana, od kojih je 5.018 osoba u međuvremenu prijavilo povratak. Od 99.299 osoba koje trenutno imaju aktivnu prijavu privremenog odlaska u Njemačku, njih 67.618 je prijavilo privremeni odlazak u svrhu privremenog rada.
U Hrvatsku je od osobnih transfera iseljenika lani pristiglo 1,86 milijardi eura, od čega, prema podacima HNB-a, skoro 500 milijuna eura iz Njemačke. Ukupne osobne doznake iz Njemačke, koje osim osobnih transfera uključuju i naknade zaposlenima, u prošloj su godini, kaže HNB-a, iznosile 702 milijuna eura, skoro 100 milijuna više nego 2020.
No upravo se najviše dilema trenutno vrti oko toga hoće li Nijemci ove godine 'stezati remen' na putovanjima jer, za razliku od izvoza roba iz Hrvatske koje su na njemačkim policama zanemarive Nijemcima je Hrvatska peto najčešće turističko odredište, a potrošnja njemačkih gostiju čini više od jedne četvrtine ukupnih hrvatskih prihoda od turizma.
Osim u gospodarstvu, Hrvatska je već tradicionalno Njemačkoj privržena i u političkim odnosima. Što Nijemci traže od hrvatskih političara, to uglavnom i dobiju (sjetimo se lobiranja Angele Merkel za povlašteni položaj Deutsche Telekoma). Je li došlo vrijeme da Hrvati u Njemačkoj prestanu gledati nepogrešivog tutora, neovisno o tome koja je stranka tamo na vlasti i koji je politički smjer dominantan?
Detaljnu analizu o njemačko-hrvatskim gospodarskim odnosima i utjecaju početka recesije na hrvatske tvrtke pročitajte u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.