Početkom listopada Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) zbog ‘teške povrede Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom‘ trgovačkom lancu Plodine izrekla je kaznu od 15 tisuća eura. Naime, AZTN je pokrenuo upravni postupak radi utvrđivanja je li iskorištavanjem velike pregovaračke snage trgovački lanac nametao nepoštenu praksu jednom od svojih dobavljača, što se nakon provedenog postupka pokazalo istinitim. Prošlog je mjeseca i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) objavila da je kaznila agenciju za naplatu potraživanja EOS Matrix zbog niza povreda Opće uredbe o zaštiti podataka i to novčanom kaznom u iznosu od ‘masnih‘ 5,47 milijuna eura.
– Naime, EOS Matrix nije poduzeo odgovarajuće tehničke mjere zaštite obrade osobnih podataka ispitanika sadržanih u sustavima pohrane; obrađivao je osobne podatke ispitanika koji nisu u dužničko-vjerovničkom odnosu u svojoj bazi bez postojanja pravne osnove, obrađivao je osobne podatke posebne kategorije (zdravstvene podatke) ispitanika u svojoj bazi bez postojanja pravne osnove, nije na transparentan i propisani način informirao ispitanike o obradi njihovih zdravstvenih podataka, za snimanje telefonskih razgovora s ispitanicima u određenom razdoblju nije imao utvrđenu pravnu osnovu te nije na razumljiv i jasan način informirao ispitanike o obradi osobnih podataka u vidu snimanja telefonskih razgovora – objasnili su iz AZOP-a tu kaznu. Agencija za naplatu potraživanja odbacila je mogućnost neovlaštenog iznošenja osobnih podataka iz vlastite baze, no bilo kako bilo – kazna je tu.
Tko sve lovi
Ta su dva slučaja odjeknula u javnosti pa smo odlučili ponoviti gradivo o nekim ključnim regulatornim agencijama koje djeluju na hrvatskom tržištu i za što vas sve mogu ‘uloviti‘.
Krenimo od AZOP-a, koji izriče upravne novčane kazne za kršenja odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka te Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. Za kršenje odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka kao što je recimo nepoduzimanje odgovarajućih organizacijskih i tehničkih mjera zaštite osobnih podataka mogu se izreći upravne novčane kazne u iznosu do 10 milijuna eura ili u slučaju poduzetnika do dva posto ukupnoga godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu financijsku godinu, ovisno o tome što je veće. Također, Agencija može izdati i upravnu novčanu kaznu u iznosu do 20 milijuna eura, ili do četiri posto ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu financijsku godinu, za kršenje odredbi navedene uredbe u slučaju kao što je recimo kršenje prava ispitanika.
– Osim upravnih novčanih kazni, Agencija može izreći i druge korektivne mjere poput izdavanja službene opomene, upozorenja, narediti ispravljanje ili brisanje osobnih podataka itd. – objasnili su nam iz AZOP-a.
– Najčešće kazne koje je Agencija izrekla su zbog nepoduzimanja odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera zaštite osobnih podataka, obrade osobnih podataka bez pravne osnove, kršenja prava ispitanika, odnosno netransparentnog informiranja ispitanika o obradi njihovih osobnih podataka – ističu iz Agencije, dodajući da su za kršenje Opće uredbe ukupno izrekli 14 upravnih novčanih kazni u ukupnom iznosu od 8,970.925,08 eura.
Moguće i dnevne kazne
Osim navedene najveće izrečene novčane kazne EOS Matrixu, u rujnu su zbog nezakonite obrade osobnih podataka putem kolačića izrečene dvije upravne novčane kazne u iznosu od 20 i 30 tisuća eura te je ranije ove godine sportskoj kladionici izrečena novčana kazna u iznosu od 380 tisuća eura zbog obrade osobnih podataka (preslike bankovne kartice) bez pravne osnove, neimplementacije odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera i netransparentnog obavještavanja ispitanika o obradi njihovih osobnih podataka.
AZTN pak kao svoju ovlast navodi provedbu Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (ZZTN), u što ulazi utvrđivanje zabranjenih sporazuma između poduzetnika, utvrđivanje zloporabe vladajućeg položaja poduzetnika, kao i ex ante ocjenu dopuštenosti namjere provedbe koncentracije poduzetnika, a od 2017. godine pod njegovom je ovlasti i provedba Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hrane (ZNTP).
– Za teške povrede propisa mogu se izreći novčane kazne u iznosu do najviše 10 posto vrijednosti ukupnoga prihoda koji je poduzetnik ostvario na svjetskoj razini u posljednjoj godini i to za sklapanje zabranjenog sporazuma, za zloporabu vladajućeg položaja, za sudjelovanje u provedbi zabranjene koncentracije poduzetnika te ako poduzetnik ne postupi prema rješenju Agencije kojim se određuju mjere za uspostavu tržišnog natjecanja – objašnjavaju iz AZTN-a te pritom navode da se za lakše povrede propisa mogu izreći kazne do najviše jedan posto vrijednosti ukupnog prihoda koji je poduzetnik ostvario u zadnjoj godini. Za ostale povrede propisa o tržišnom natjecanju propisane su kazne u iznosu od 1327,23 do 13.272,28 eura.
Osim navedenih novčanih kazni, od 2021. godine AZTN može odrezati i dnevnu kaznu, premda, kako u njemu tvrde, do sada nisu imali potrebu za njezinim izricanjem.
Protutržišni cilj
Otkad ima ovlast za izricanje novčanih kazni u području oba zakona pa do kraja 2022. godine Agencija je izrekla novčane kazne u ukupnom iznosu od 4,978.445,82 eura, od toga 3,977.782,20 eura iz područja tržišnog natjecanja i 1,000.663,61 euro iz područja nepoštenih trgovačkih praksi. Tijekom prošle godine AZTN je izrekao novčane kazne u ukupnoj vrijednosti od 343.088,46 eura. Svakako je zanimljivo da je za zabranjene horizontalne sporazume, odnosno kartele kao najteže povrede propisa o zaštiti tržišnog natjecanja navedena agencija u posljednjih deset godina izrekla kazne u ukupnom iznosu od 1,592.674 eura.
– Ovdje želimo izdvojiti primjer zabranjenog horizontalnog sporazuma (kartela) u postupku javne nabave predmet Agro-Vir, u kojem je AZTN poduzetnicima izrekao novčane kazne u ukupnom iznosu od 286.017,65 eura – priopćili su iz Agencije.
Naglasili su i zabranjene vertikalne sporazume, odnosno sporazume koje sklapaju poduzetnici koji ne djeluju na istoj razini proizvodnje odnosno distribucije. To su primjerice, sporazumi o isključivoj kupnji, isključivoj opskrbi ili distribuciji, sporazumi o franšizi, a sklapaju se između proizvođača i distributera ili između dobavljača sirovine i proizvođača.
– Izdvojili bismo primjer kada je AZTN utvrdio da je Keindl Sport sa svojih 15 distributera na području Republike Hrvatske sklopio zabranjeni vertikalni sporazum kojim su utvrđivane minimalne prodajne cijene bicikala CUBE, na način da su navedeni distributeri prešutno pristali na provedbu jednostrane poslovne politike koja je imala protutržišni cilj utvrđivanja preprodajnih cijena bicikla CUBE, te su istu poslovnu politiku primjenjivali u praksi. Navedenom poduzetniku izrečena je novčana kazna u ukupnom iznosu od 281.836,88 eura – rekli su iz AZTN-a navodeći, uz Plodine, i primjer kada su tvrtki Gorenje Zagreb izrekli upravnokaznenu mjeru jer je sklopila zabranjeni sporazum kojim su izravno i neizravno utvrđivane fiksne ili minimalne prodajne cijene bijele tehnike i malih kućanskih aparata.
Cijeli članak možete pročitati u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.