Hrvatska će uskoro imati svoju Imigracijsku strategiju. Ministarstvo unutarnjih poslova dobilo je rok do kraja godine da osmisli dokument koji će, po prvi put od hrvatske samostalnosti, jasno definirati imigracijsku politiku. Prema riječima Marina Piletića, ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je to najavio na radnom ručku sa članovima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), glavni ciljevi Imigracijske strategije bit će, zbog potreba tržišta rada, uvoz radne snage, ali u fokusu neće biti samo nekvalificirani radnici, već i visokoobrazovani stranci za koje itekako ima prostora na tržištu rada.
Strana i kvalificirana radna snaga
- Osim toga, jedan od strateških ciljeva bit će i otvaranje visokoobrazovnih institucijama studentima iz stranih zemalja, kako bi i dobili kvalificiranu radnu snagu za budućnost - rekao je pred okupljenim predstavnicima poslodavaca ministar Piletić podsjetivši kako je u Hrvatskoj samo u prošloj godini izdano preko 124 tisuće radnih dozvola za strance i da je integracija tih ljudi ne samo u tržište rada, nego i u društvo jedno od pitanja s kojim ćemo se morati suočiti. Jedan od ciljeva bit će, dodao je, pozivanje hrvatske imigracije da se vrati u državu. Na ručku se moglo čuti i to da će do kraja godine u Hrvatskoj zasigurno biti i do 200 tisuća stranih radnika.
Ako je suditi iz ministrovih riječi upućenih okupljenim poslodavcima, u Hrvatskoj problema gotovo da i nema, a ako ih i ima, oni su i natruhama i Vlada ih rješava čak i prije nego što se pojave, a kao glavnu poruku istaknuo je da je pred hrvatskim gospodarskim i javnim sektorom u godinima koje slijede na raspolaganju čak 25 milijardi eura iz EU fondova.
Milijarde iz EU do 2030.
- Riječ je o bespovratnim potporama koje se moraju potrošiti do 2030. godine, o sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i sredstva iz novog programskog razdoblja. Ukratko, na raspolaganju nam je cijeli jednogodišnji proračun koji ćemo utrošiti na gospodarstvo i na jačanje tržišta rada - spomenuo je Piletić naglasivši i to kako je jedan od uvjeta za sredstva jačanje kolektivnog pregovaranja.
- Prostora za jačanje kolektivnog pregovaranja u brojnim industrijama još ima - istaknuo je ministar.
Nakon uvodnog dijela, uslijedila su pitanja iz publike, a poslodavce je najviše zanimalo zašto velika većina njihovih amandmana, koje su predlagali tijekom posljednjih izmjena i dopuna Zakona o radu, nije prihvaćena, na što je Piletić podsjetio da će se uskoro ponovno pokrenuti izmjene spornog zakona. Poslodavci su ministru poručili kako postoji itekakva potreba za novim Zakonom o radu, koji će biti moderan i usklađen sa stvarnim potrebama na tržištu rada, ali i jednostavan u primjeni, koji bi, osim toga, pridonio stvaranju novih radnih mjesta i omogućio rast konkurentnosti tvrtkama.
A na ručku je i Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), poručila da ta udruga snažno podržava najavljenu poreznu reformu, osobito iz razloga jer i sami kontinuirano zagovaraju porezno rasterećenje rada.
Rast plaća i ove godine
- Prema anketama HUP-a, naši su članovi već u prosjeku za 15 posto podigli plaće, a u određenim granama koje su posebno pogođene nedostatkom radnika, poput građevine i ugostiteljstva te maloprodaje, rasle su i više od 20 posto - naglasila je Weber poručivši da će i u ovoj godini plaće rasti oko 10 posto.
Weber se dotaknula i strane radne snage napomenuvši kako HUP najoštrije osuđuje bilo kakav oblik iskorištavanja radnika, pozvavši institucije da hitno s tržišta uklone i kazne one koji eksploatiraju strane radnike.
- One koji to čine treba najstrože kazniti i na taj način pokazati da mi nismo društvo koje profitira na tuđoj muci već država šansi za sve - poručila je Weber.
Uoči ručka ministar Piletić je odgovarao na novinarska pitanja, a većina ih se ticala porezne reforme.
Mirovine nisu ugrožene?
- Najavljenom poreznom reformom postoji mogućnost smanjenja doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja, no mirovine nipošto nisu ugrožene obzirom da su predviđeni određeni supstituti - rekao je ministar i dodao da je u formirana radna skupina koja će temeljito propitati dodatne mogućnosti za unaprjeđenje mirovinskog sustava, s ciljem konstantnog povećanja mirovina za sve, no nije htio davati konkretnija objašnjenja jer je cijela porezna reforma u domeni Ministarstva financija koje će detalje, rekao je, komunicirati.
- Doprinosi trenutno pokrivaju 61 posto isplata za mirovine, a preostalih oko 38 posto za mirovine isplaćuje iz proračunskih sredstava. Došli smo do tog omjera upravo zbog većih plaća i većih uplata doprinosa, a cilj i jest da se omjer 60:40 i zadrži - izjavio je Piletić.
Profitne marže i inflacija
A uoči ručka Weber se, odgovarajući na novinarska pitanja, dotaknula i jednog od zaključaka Liderovog Regionalnog financijskog foruma na kojem je istaknuto da rast plaća i profitne marže sada trenutno najviše generiraju inflatorne pristiske. U HUP-a su analizirali, istaknula je Weber, profitne marže kompanija u glavnim sektorima u prošloj godini, posebno u sektorima maloprodaje i proizvodnje hrane, pri čemu je zaključeno da nije došlo do njihovog povećanja.
- Takve su ocijene potpuno pogrešne - zaključila je Weber.