Izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima koje su podigle veliku prašinu u javnosti, ponajviše zbog osnivanja tajnovitog alternativnog investicijskog fonda s državnim jamstvom u kojeg mirovinski fondovi moraju uložiti najmanje pet posto svoje imovine, napokon je objavljen u Narodnim novinama.
U kratkim crtima, konačno rješenje donosi nove zahtjeve pred mirovinska društva koje se tiču poštivanja principa održivosti, odnosno zelenih ulaganja, ali je donio i dodatnu liberalizaciju ulaganja, posebice smanjenja ulaganja u državne obveznice. Podsjetimo, (pre)velika ulaganja u državni dug odavno su dijelu kritičara mirovinskog sustava omiljena meta.
Fondovi najbrojnije kategorije B koja prema posljednjim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) broji 1,8 milijuna članova više ne moraju 50 posto imovine uložiti u domaće državne obveznice, već se taj prag spušta na 45 posto. Inače, mirovinski fondovi kategorije B prema Hanfinom podatku za kraj studenoga u državnim obveznicama imaju gotovo 52 posto imovine. Uz već spomenutih pet posto imovine u alternativnom investicijskom fondu s garancijom povrata, plafon ulaganja u domaće i strane dionice ostaje isti, najviše 40 posto imovine. No, zato je udjel imovine koji se može uložiti u otvorene investicijske fondove, domaće i strane, povećan sa 30 na 35 posto.
Do 10 posto u ‘beton‘
Mirovinski fondovi kategorije B moći će i izravno ulagati u nekretnine, isprva najviše četiri posto imovine, a ako je fond nakon pet godina od stupanja na snagu ovih izmjena dosegao taj prag, ulaganja može povećati na sedam posto, ali pod uvjetom da mirovinsko društvo ima stručnjake koji prate kretanje vrijednosti nekretninskog portfelja. Ako se pribroji i neizravna izloženost, kroz dionice kompanija koje se bave nekretninskim biznisom, ukupna izloženost omiljenoj investicijskoj klasi u Hrvatskoj može iznositi do 10 posto.
Kod mirovinskih fondova kategorije A koja je izloženija dionicama plafon se povećava sa 65 na 70 posto, dok udjel imovine koja mora biti uložena u državne obveznice pada sa 30 na 25 posto. K tome, umjesto dosadašnjih 30 posto, mirovinski fondovi kategorije A moći će u otvorene investicijske fondove uložiti i do 45 posto imovine. Nominalno najsigurnija kategorija C koja je do sada smjela biti izložena samo državnim obveznicama radi zaštite imovine članova koji do odlaska u mirovinu imaju manje od pet godina, od 1. siječnja 2024. u tu vrstu vrijednosnica morat će uložiti najmanje 60 posto imovine, umjesto dosadašnjih 70 posto.
Iako fondovi kategorije C i dalje ne smiju izravno ulagati u dionice, novost je da će im ubuduće biti dopušteno uložiti najviše 10 posto imovine u udjele u investicijskim fondovima kojima se trguje na burzi (ETF), a čiji je cilj prvenstveno i pretežito stjecanje posredne izloženosti prema dionicama.
Dobar rezultat u 2023.
Dodatnim otpuštanjem uzdi zakonodavac ovim izmjenama želi potaknuti prinose obveznih mirovinskih fondova. Podsjetimo, ministar financija Marko Primorac krajem studenoga je izjavio da su mirovinski fondovi mogli ostvariti i puno značajnije rezultate. Dodao je kako su bili i suočeni s vanjskim utjecajima koji su im to dijelom onemogućavali, a tu su i ograničenja u što smiju ulagati. Inače, što se tiče ove godine, mirovinski fondovi ostvarili su vrlo dobre rezultate, uglavnom izbrisavši lanjske gubitke.
Tako je kategorija A ostvarila rast prinosa od 14,6 posto, kategorija B od 10 posto, a kategorija C malo manje od četiri posto, pokazuju podaci Hrportfolija.