Možda Hrvatska i Bosna i Hercegovina imaju dosta zajedničkih interesa kao dvije susjedne zemlje, ali imaju i dosta otvorenih pitanja, a zbog jednog od njih bilo je upitno održavanje zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH. Zajednička sjednica tek je druga sjednica naše Vlade i Vijeća ministara u mandatu premijera Andreja Plenkovića, a sve do samog početka jedino je bilo službeno priopćeno kako će „na dnevnom redu sjednice bit će niz zaključaka od zajedničkog interesa Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kojima će se dodatno unaprijediti bilateralni odnosi“.
Ono što se nije javno spominjalo, a čemu špekuliraju bosanskohercegovački mediji jest da je zapelo na dogovaranju točaka dnevnog reda. Izaslanstvo iz BiH tako inzistira da se na dnevni red uvrsti pitanje Trgovske gore i odlagališta radioaktivnog otpada, što je hrvatska strana prvotno izbacila s dnevnog reda. Nakon što je bosanskohercegovačko izaslanstvo zaprijetilo odlaskom ako se to pitanje tako ne adresira na sjednici, navodno je naša strana, odnosno premijer Plenković, na kraju i popustio.
A gdje je zapelo? Pa navodno u činjenici da će stanovnici hrvatskih naselja uz odlagalište dobivati ‘ekološku rentu‘, a BiH strana smatra da i oni zaslužuju dio tog financijskog ‘kolača‘.
Naime, prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Hrvatske donijela krajem 2018. godine, Trgovska gora kod Dvora na Uni i bivša vojarna Čerkezovac predviđeni su kao lokacija na kojoj će se graditi objekt za dugoročno odlaganje radioaktivnog otpada. Prema planu, na toj bi se lokaciji do 2050. odlagao nisko i srednje radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško u Sloveniji, kao i radioaktivni otpad nastao na području Hrvatske.
Kako je ta lokacija na samoj granici sa BiH, od koje je udaljena svega 800 metara zračne linije, bosanskohercegovačke vlasti se protive izgradnji tog objekta, jer smatraju da bi on mogao "ugroziti život i zdravlje ljudi u slivu rijeke Une". Institucije BiH Hrvatskoj su poslale čak 40 primjedbi na sadržaj Studije utjecaja na okoliš vezano uz izgradnju odlagališta radioaktivnog otpada, na noge su se digle ekološke udruge. BiH ne želi tako opasan otpad u svom susjedstvu, tako glasi osnovna poruka.
Investicija od 200 milijuna eura
No, za Hrvatsku stvar je jasna. Dozvole, mišljenja, strategije, elaborati, studije i regulative Hrvatska je ispoštovala, ne kršimo niti jedan EU standard. Centar na Trgovskoj gori trebao bi proraditi do 2027. godine, uskoro se počinje i graditi, a ukupni troškovi izgradnje i rada objekta sljedećih 30 godina procijenjeni su na 200 milijuna eura, od čega je gotovo petina namijenjena kao naknada lokalnoj zajednici, kao svojevrsna ‘ekološka renta‘. Centar je obaveza, moramo ga graditi, a na to nas obvezuju i neki međudržavni ugovori sa Slovenijom. Neke od njih potpisao je čak Ivica Račan kao premijer.
Inače, postoje dva dokumenta koji nalažu do kada Hrvatska mora preuzeti polovicu otpada iz Krškog. Prema Međudržavnom ugovoru između vlada Slovenije i Hrvatske o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju NE Krško preuzimanje polovice otpada treba biti završeno između 2023. i 2025. godine, a o tome govori i hrvatska Nacionalna strategija o zbrinjavanju radioaktivnog otpada.
Osim toga, prošle godine je međudržavno povjerenstvo za praćenje provedbe ugovora napravilo akcijski plan na koji način preuzimanje treba krenuti. Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško je zadužen za prvi korak, a to je preuzimanje 20 posto svog otpada ili približno 200 prostornih metara i to do kraja ove godine i početka iduće.
Kako Hrvatska nema još skladište, zasad će 20 posto ukupnog volumena izvesti u treću zemlju, a nakon obrade i razdoblja skladištenja od najviše pet godina ta treća zemlja ili zemlje će nam vratiti otpad. Otpad će se tada u betonskim spremnicima odložiti u Čerkezovac obzirom da je procjena je da će skladište biti izgrađeno u sljedeće tri godine.
Koje su to ‘treće zemlje‘ još se ne zna, raspisan je javni natječaj na koji su se javila poduzeća iz Francuske i SAD-a, a pregovori su navodno u tijeku. U treće zemlje bi se tako odložilo 617 bačvi iz Krškog, koje su nastale u prvih 10 godina rada nuklearke. Otpad će se prevesti u 14 ISO kontejnera na lokaciju odabranog ponuditelja. Znamo da je to otpad niske radioaktivnosti u kojem dominiraju radna odijela, alati i slični materijali. Već kroz natječaj su postavljeni uvjeti tako da se otpad ne može vratiti u Hrvatsku dok se ne izgradi skladište na Čerkezovcu.