Europske središnje banke možda će trebati zadržati kamatne stope na visokim razinama do 2025. godine, što je mnogo dulje nego što financijska tržišta očekuju, kako bi se zaštitile od tvrdoglavih inflatornih pritisaka, tvrdi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
U svojim najnovijim gospodarskim predviđanjima, OECD očekuje da će Europska središnja banka zadržati svoju referentnu stopu na sadašnjoj razini do proljeća 2025. dok bi ih Banka Engleske mogla držati i do kraja tog ljeta.
To bi značilo da će zadržati visoke stope dulje od američkih Federalnih rezervi za koje OECD smatra da će ih početi smanjivati u drugoj polovici sljedeće godine.
Izgledi za ljepljivu inflaciju došli su zajedno s blažim izgledima rasta usred strožih financijskih uvjeta, sporijeg širenja trgovine i pada poslovnog i potrošačkog povjerenja.
Clare Lombardelli, glavna ekonomistica OECD-a, rekla je za Financial Times da organizacija očekuje ‘meko slijetanje‘ u vodećim gospodarstvima nakon što su središnje banke oštro podigle stope, ali je dodala da će ‘monetarna politika morati ostati restriktivna neko vrijeme‘.
– I dalje smo zabrinuti zbog postojanosti inflacije. Stope će morati ostati visoke – izjavila je Lombardelli.
Kreatori politike naglašavaju pak da je prerano govoriti o smanjenju stopa nakon što su mnoge glavne središnje banke ove jeseni stavile promjene politike na čekanje. Ipak, tržišta preispituju tu poruku dok se rast usporava, a glavne stope inflacije povlače, što potiče ulagače na smanjenje cijena već sljedećeg ljeta.
Restriktivna politika
Očekivanja o ranijem snižavanju stopa u SAD-u su porasla ovaj tjedan nakon što je Christopher Waller, jedan od Fedovih kreatora politike, signalizirao da je malo vjerojatno da će stope dalje rasti i da bi se mogle smanjiti ako inflacija nastavi usporavati.
OECD, koji predstavlja bogate zemlje, je u svojim izgledima upozorio da se ‘puni učinci‘ kumulativnog pooštravanja zadnjih godina tek trebaju osjetiti. Monetarna bi politika trebala ostati restriktivna sve dok ne budu jasni znakovi da se temeljni cjenovni pritisci ‘trajno smanjuju‘ i dok kratkoročna inflacijska očekivanja budu padala.
Iz OECD-a su rekli da iako je došlo do smanjenja temeljne stope inflacije, koja uključuje hranu i energiju, više od polovice stavki u inflacijskim košaricama u SAD-u, europodručju i Ujedinjenom Kraljevstvu još uvijek pokazuje godišnju stopu inflacije iznad četiri posto.
Lombardelli je poručila da će Fedov duži ciklus monetarnog stezanja i stalna silazna inflacija u SAD-u omogućiti da počne snižavati stope ranije nego ESB. Potencijalni rast u SAD-u također je, tvrdi, veći nego u eurozoni.
Predsjednica ESB-a Christine Lagarde je ovog tjedna rekla da će inflacija u eurozoni vjerojatno ponovno rasti u nadolazećim mjesecima i da ‘nije vrijeme za početak proglašavanja pobjede‘. Ulagači predviđaju prva Fedova i ESB-ova smanjenja do lipnja, nakon čega će uslijediti daljnja dva ili tri smanjenja tijekom ostatka 2024. Očekuje se da će Bank of England nešto kasnije krenuti sa smanjenjem, najranije u kolovozu.
Slab gospodarski rast
Iz OECD-a očekuju da će prosječna inflacija u gospodarstvima grupe G20 smanjivati samo postupno, padajući s 6,2 posto ove godine na 5,8 posto u 2024. i 2,8 posto u 2025 godini. Primijetili su pak da je do posebnog usporavanja došlo u sektorima koji su osjetljivi na visoke kamatne stope, posebno na stambenim tržištima kao i u gospodarstvima koja ovise o financiranju banaka, poput eurozone.
Prema svim prognozama bi globalni rast sljedeće godine trebao oslabiti na 2,7 posto što je najsporija stopa od financijske krize (ne računajući prvu godinu pandemije). Kad se inflacija smanji, omogućivši rast realnih dohodaka, svjetsko bi gospodarstvo u 2025. trebalo zabilježiti rast od tri posto, priopćio je OECD.
Dok će sljedeće godine kamatne stope u mnogim zemljama biti ‘blago restriktivne‘ jer se energetske subvencije postupno ukidaju, OECD je upozorio da su mnoge bogate zemlje suočene s ‘velikim rizicima‘ za svoju dugoročnu fiskalnu održivost bez značajnijih napora da obuzdaju javni dug.
Mnoge su zemlje trebale zabilježiti primarni proračunski deficit ove i sljedeće godine, što ukazuje da će biti teže smanjiti omjer duga, navodi OECD.
Također, predviđa se da će rast u Kini, usred sporog rasta potrošnje i slabljenja aktivnosti u posrnulom sektoru nekretnina, sljedeće godine usporiti na 4,7 posto s ovogodišnjih 5,2 posto. Kontinuirani ‘strukturalni stresovi‘ u Kini bili su jedan od glavnih negativnih rizika za izglede za globalni rast, objasnio je OECD.
– Postoji jasan rizik da bi nekretninska kriza mogla imati veći i dugotrajniji utjecaj na kinesko gospodarstvo od predviđenog – zaključuju.