Poslodavci u realnom sektoru u cijeloj prošloj godini snažno podižu plaće u borbi za zadržavanje svakog radnika, a naročito onih s najkonkuretnijim vještinama na domaćem tržištu. Rast plaća nastavio je i u ovoj godini.
I u veljači je ubrzan rast plaća pa je tako nominalna bruto plaća za veljaču (EUR 1,522) isplaćena u ožujku veća za 13,4 posto godišnje (13,1 posto u siječnju). Ubrzan je i realni rast plaće 1,3 posto godišnje s 0,4 posto u siječnju.
Rast prosječne neto plaće (EUR 1,106) je neznatno viši (+11,8 posto) u odnosu na siječanj, dok je realni pad neto plaća usporio na -0,2 posto godišnje (-0,9 posto u siječnju). Ranija no očekivana realna poboljšanja su odraz snažnog rasta minimalne plaće (+12,2 posto), niza indeksacija početkom godine i usporavanja inflacije uz kontinuirane napetosti tržišta rada koje vrši pritisak na rast plaća u realnom sektoru.
S obzirom na kontinuirani solidan rast zaposlenosti od 2,5 posto u prvom kvartalu ove godine, na tržištu rada evidentni su pozitivni rizici u pogledu rasta potrošnje te u konačnici BDP-a, ističe Hrvatska udruga poslodavaca u svojoj tjednoj analizi.
Naime, rani ovogodišnji podaci s tržišta rada signaliziraju kako će potražnja za radnicima i dalje ostati na visokoj razini, a pritisak na rast plaća u kombinaciji sa slabljenjem inflacije pojačat će oporavak realnih plaća, odnosno kupovne moći. U ovoj godini HUP očekuje rast zaposlenosti od oko 2 posto uz pad stope nezaposlenosti na 6,5 posto sa 7,0 posto lani.
U ovoj godini također očekuju rast plaća, odnosno ukupnih primanja zaposlenih od 8 do 10 posto, osjetno iznad očekivane ovogodišnje prosječne stope inflacije (6,5 posto). Snažna dinamika rasta plaća, međutim, osnažuje očekivanja centralnih banaka da će ove godine većinski utjecaj na inflaciju imati jedinični trošak rada, navode iz HUP-a.
Time je proširena javna stručna rasprava o pokretačima inflacije u odnosu na teze da su profitne marže imale ključni utjecaj na ubrzanje inflacije. U HUP-u pristupaju izradi sveobuhvatne analize hrvatskih privatnih nefinancijskih poduzeća u 2022. godine na temelju životnih računovodstvenih mikro podataka.
Za sada je poznato da su tvrtke listane na Zagrebačkoj burzi lani ostvarile mali pad operativne (EBITDA) marže te manji rast neto marže. Prehrambena industrija ostvarila je snažniji pad EBITDA marže u odnosu na prosjek.