Uz turizam, još je jedan vrlo lukrativan segment dosegnuo dvadeset posto BDP-a. Ne, nije riječ o industrijskoj proizvodnji. Ni o IT-u. Ni o bilo kojoj drugoj gospodarskoj grani. Rekordan iznos, koji je jednak čak petini hrvatskoga BDP-a, dostigle su javne nabave, a s rastom tog udjela dodatno je porasla ovisnost gospodarstva o državi.
Prije samo deset godina javne nabave činile su oko 12 posto hrvatskog BDP-a, što je u skladu s prosjekom članica OECD-a i za dva postotna boda manje od prosjeka Europske unije. No, od 2016. godine taj se udio konstantno povećava. Već 2019. godine dosegnuo je 16,5 posto, a godina koju je obilježila pandemija covida, 2020.-a, donijela je strelovito povećanje javne nabave na gotovo 19 posto BDP-a.
Većim dijelom to se može zahvaliti značajnom povećanju sklopljenih ugovora financiranih iz EU fondova, čija je vrijednost lani iznosila 2,8 milijardi eura, ali čak i kada bi se oni isključili iz računice, udio javne nabave u BDP-u u 2022. godini iznosio bi gotovo 15 posto.
- Vrijednost javne nabave povijesno se kretala u prosjeku od 12-15 posto vrijednosti BDP-a, kako u RH, tako i u EU. U Hrvatskoj je to značilo da su vrijednosti javne nabave bile oko 40 milijardi kuna u 2017. godini, pa preko 54 milijarde u 2019. godini, a 2022. godina je donijela veliki skok do preko 75 milijardi kuna – iznio je brojke Ivan Serdarušić, član uprave i direktor za EU fondove i javnu nabavu u PJR consultingu.
Značaj europskih fondova u javnoj nabavi vidljiv je po najvećim sklopljenim ugovorima/okvirnim sporazumima zadnjih godina. U 2022.-oj među 10 najvećih, polovica ih je financirana od strane EU-a, kao i 2020. godine, dok je u 2019. godini bilo šest takvih ugovora. Među njima je primjerice izvođenje radova rekonstrukcije i izgradnje drugog kolosjeka na dionici Križevci – Koprivnica, vrijedno 2,4 milijarde kuna te ugovor o radovima na izgradnji drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac od 1,7 milijardi kuna.
U kojim godinama se očekuje najviše poslovnih prilika na javnim natječajima, koliko će dugo trajati ovo razdoblje pojačanih javnih nabava, investicija i bespovratnih EU sredstava te zbog čega bi se mogao dugoročno smanjiti priljev iz EU-a, a posljedično i javne nabave vratiti u neke standardne okvire, čitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.