Kako ne bankrotirati pri odlasku u trgovinu, a ujedno ne smanjiti kupnju uobičajene količine hrane i kućanskih potrepština glavna je misao vodilja prosječnog hrvatskog potrošača te ključan trend koji je obilježio hrvatsku maloprodaju tijekom prošle godine, pokazalo je istraživanje koje je proveo NielsenIQ. Na visok rast cijena potrošači su tako reagirali rastom kupovine privatnih robnih marki te povećanom kupnjom u disktontima.
Nominalni rast hrvatske maloprodaje u prošloj je godini iznosio 12 posto, dok je količinska prodaja lani neznatno smanjena, za 0,1 posto. Dok su pobjednici pandemije u 2020. godini na maloprodajnom tržištu bili mali trgovci, čiji je promet u uvjetima protupandemijskih mjera rastao brže od prometa u velikim lancima, pobjednici inflacije među trgovcima su supermarketi, kojima je nominalna prodaja rasla po stopi od 16 posto, dok male trgovine mješovitom robom, koje imaju malo ili nimalo vlastitih robnih marki u inflacijskim uvjetima bilježe najmanji rast.
Udio privatnih marki u strukturi maloprodaje lani je u Hrvatskoj porastao 1,1 posto te sada iznosi 21 posto.
Zadnji lanjski kvartal za maloprodaju je bio bolji od cjelogodišnjeg prosjeka. Nominalni rast iznosio je 17,7 posto, a količinska prodaja bila je 0,1 posto veća nego u četvrtom tromjesječu godinu ranije. Povećanje vrijednosne prodaje u zadnjem kvartalu imale su i prehrambene i neprehrambene kategorije proizvoda, pri čemu je rast znatno naglašeniji bio u vrijednosti prodaje hrane, budući je i rast cijena hrane krajem godina bio veći.
Najveća vrijednost prodaje tijekom četvrtog kvartala zabilježena je u kategorijama ohlađenog svježeg mesa, gotovih mesnih proizvoda, piva, sira i mlijeka. Među tim kategorijama najveći skok cijena u četvrtom tromjesečju imao je sir ( 30 posto), ali promatrajući sve prehrambene kategorije rekorder po poskupljenju bila su jaja, kojima je cijena pred kraj godine povećana 45 posto. Slijede ih hrenovke (33 posto) i mliječni namazi sa stopom rasta od 30 posto.
Unutar neprehrambenih kategorija u četvrtom tromjesečju kao vrijednosno najprodavaniji izdvajaju se toaletni papir, deterdženti za rublje, dezodoransi, gelovi za tuširanje i papirnati ručnici. Dok su toaletni papir, dezodoransi i gelovi za tuširanje zadržali svoj kvantitativni rast, zanimljivo je da je kategorija gelova za tuširanje porasla preko devet posto u četvrtom tromjesečju. Najveći rast cijena u cijelom segmentu kozmetike zabilježen je u kategorijama proizvoda za njegu kože oko očiju (50 posto) te omekšivača vode za pranje rublja i toaletnog papira (po 20 posto). Najveći rast cijena na godišnjoj razini, čak 60 posto, odnosi se na pribor za uklanjanje prašine.
Slične trendove NielesenIQ uočava i u drugim zemljama Adriatic regije, iako postoje i neke razlike. Na primjer, u Srbiji je i lani zabilježen i količinski rast prodaje, dok je u Sloveniji količinski pad prodaje na razini od 0,4 posto na razini godine. Ipak, ukupno gledano, količinska prodaja se u Adriatic regiji održava na mnogo boljim razinama nego u ostatku Europe gdje je pretežito došlo do osjetnijeg pada.
- Potrošači u našoj regiji uvelike su se orijentirali na očuvanje svoje hrane, ukupne kupnje i potrošnje kućanstava, pri čemu su privatne marke i diskonteri u središtu njihovog proračuna i rješenja za inflatorni pritisak. Privatne marke i diskonteri sada privlače šire segmente profila kupaca koji uključuju i one s većom kupovnom moći - komenitrao je Miroslav Tasić, voditelj tržišta NielesenIQ-a u regiji Adriatic.