Posluša li hrvatska vlada preporuke Europske komisije o ukidanju energetskih potpora, u sljedećoj bi godini subvencije za struju i plin trebale biti stvar prošlosti. Samo najranjivija kućanstva i poduzeća trebala bi dobivati potpore u 2024. godini, a ostale korisnike trebalo bi poticati da štede energiju. Hoće li se te preporuke i materijalizirati u toj izbornoj godini i hoće li subvencije uopće biti potrebne budući da su se cijene energije prilično primirile, nitko ne želi prognozirati, što je sasvim razumljivo uzmu li se u obzir brojni nenadani događaji koji su obilježili zadnje tri godine.
Jedino što se zasad čini prilično sigurnim je da Europska komisija neće blagonaklono gledati na izdašne energetske poticaje te da će tolerirati samo one koji su usmjereni prema najranjivijim skupinama. No koje su skupine najranjivije i komu te kako treba pomoći?
– Energetske mjere pomoći gospodarstvu bile su uvjet da se zaobiđe ekonomska kriza. Prioritet je bio smanjiti izloženost industrije troškovima rasta cijene energije. Kada se to uspjelo, ovladali smo opasnostima da ekonomija ne ode u ekonomski minus. S druge strane kućanstvima su mjere smanjile inflacijski pritisak iako mislim da je najbolja mjera zapravo ona koja je povezana s promjenom ponašanja, koja može donijeti znatne uštede. U budućnosti Vlada treba subvencionirati energiju samo industriji. Dakle, bio bih poprilično selektivan i usmjeren – misli ekonomski analitičar Petar Vušković.
Hrvatska vlada je do sada išla prilično drugačijim smjerom, nastojeći ponajviše zaštititi kućanstva, a tek je nakon brojnih apela poduzetnika u mjere potpore ozbiljnije uključila i gospodarstvenike. U svemu tome najlošije su prošle velike tvrtke i veliki potrošači plina, koji su na svojim leđima sami podnijeli ludilo tržišnih cijena. Osim toga, neke mjere za koje je Vlada istaknula da će potrošiti milijune eura ostale su samo prazno slovo na papiru, budući da je za najveću potrošnju električne energije postavila visoku granicu od 230 EUR/MWh, a trenutačno je cijena na burzi znatno niža.
Kućanstvima najniža cijena u EU-u
Koliko je Vlada pomogla poduzetništvu, a koliko kućanstvima, tko je od njih ugroženiji i kako te cijene utječu na konkurentnost možda se najbolje može vidjeti iz statističkih podataka o kretanju cijena električne energije u prošloj i ovoj godini za navedene kategorije te njihovom usporedbom s drugim zemljama.
Prema podacima Household Energy Price Indexa (HEPI) u svibnju ove godine samo su kućanstva u tri EU zemlje imala niže cijene električne energije od Hrvatske – Finska, Malta i Mađarska. Čak i kada se cijene usklade sa standardima kupovne moći, hrvatske cijene struje za kućanstva ostaju među najnižima u Europskoj uniji. Točnije, u toj usporedbi samo sedam EU zemalja bolje stoji od Hrvatske. Situacija je stubokom drugačija kada je riječ o nerezidencijalnim potrošačima, odnosno tvrtkama (s potrošnjom od 500 MWh do 2000 MWh).
Eurostatovi podaci pokazuju da je u drugoj polovici 2022. godine hrvatska industrija plaćala veću cijenu za kWh nego što je bila prosječna cijena na razini Europske unije. U tom razdoblju cijena električne energije za gospodarstvo bila je niža u Nizozemskoj, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji i cijelom nizu drugih zemalja. Hrvatska je čak u drugoj polovici 2022. godine imala i peti najveći porast cijena struje za nerezidencijalne potrošače, veći od pedeset posto.
Viši rast cijena zabilježile su samo Litva, Latvija, Mađarska i Estonija. U istom tom razdoblju cijene za gospodarstvo u Njemačkoj i Francuskoj su pale. Na razini cijele 2022. godine, zahvaljujući tarifnom štitu koji vrijedi do kraja tekuće godine, regulirana cijena električne energije u Francuskoj narasla je samo četiri posto, a u tekućoj godini povećana je za 15 posto.
Unatoč preporuci Europske komisije upućenoj svim zemljama o smanjivanju subvencija za građanstvo i poduzeća, dio zemalja, osobito one industrijski razvijenije, razmišlja o njihovom produljenju da tvrtke ne bi relocirale svoju proizvodnju u zemlje s povoljnijim inputima.
Što se može očekivati u Hrvatskoj pročitajte u tekstu u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.