Suprotno očekivanjima većine, u HUP-ovim analizama već neko vrijeme predviđala se recesija Njemačkoj te euro području u drugoj polovici ove godine. Svoju prognozu temeljili su na tipičnom raspletu ekonomskih trendova potkraj ciklusa snažnog rasta kamata za visokih 450 baznih bodova od ljeta 2022. godine naovamo te slabljenju fiskalnog stimulansa.
Vodeći indeksi poslovne klime (PMI indeksi menadžera nabave, IFO) signaliziraju još jači pad
u drugoj polovini 2023. godine, a niži statistički prijenos upućuje na daljnji pad njemačke ekonomije (-0,3%) te stagnaciju u euro području u 2024. (+0,1 posto).
Situacija je akutna u prerađivačkoj industriji - pod teretom slabije globalne potražnje uz kolaps narudžbi od proljeća do danas, kao i pogoršanja cjenovne konkurentnosti zbog visokih cijena energenata i jačanja eura.
Nedavni kolaps novih narudžbi također sugerira snažan pad građevinskih
aktivnosti. Napokon, kvaliteta poslovanja u Njemačkoj pogoršava se godinama uslijed zastarjele cestovne mreže, duge procedure izdavanja poslovnih dozvola, obrazovnih standarda te visokih poreza.
Recesija za sada nije utjecala na zaposlenost zahvaljujući snažnoj potražnji za radom te rastu plaća, što u kombinaciji sa snažnim bilancama poduzeća sugerira ‘plitku’ recesiju unatoč snažnom rastu kamatnih stopa.
Jenjavanje poremećaja u vanjskoj trgovini te EU fondovi nove generacije također djeluju stabilizacijski. Usporavanje rasta kineske proizvodnje te investicija za jedan postotni bod negativno djeluje na rast njemačkog izvoza za 1,8 postotnih bodova.
Trgovina s Kinom pak gubi na važnosti u odnosu na SAD pa se s otpornošću američke ekonomije (uključujući potražnju za europskim turizmom) pesimizam zbog Kine čini pretjeranim.
Suprotno kretanjima u euro području, rast američkog BDP-a ubrzava u drugoj polovini godine i to zahvaljujući snažnom rastu investicija poduzeća izvan građevinskog sektora s pozitivnim implikacijama na produktivnost, žilavost tržišta rada te stabilizaciji u građevinskom sektoru.
Ipak u prvoj polovini 2024. godine očekujemo snažno usporavanje tamošnje ekonomije pod utjecajem kumulativnog monetarnog stezanja, pogoršanja tržišta rada te usporavanja rasta osobne potrošnje.
Štoviše, Fed namjerava zadržati povišene ključne kamatne stope dulje razdoblje, što će u kombinaciji s regulacijom financijske industrije pogoršati uvjete financiranja. - Stoga u 2024. godini očekujemo postojan rast poslovnih investicija i više ne vidimo pad osobne potrošnje pa smo povisili prognozu rasta američke ekonomije na 0,7% (ranije 0%) - piše Hrvoje Stojić u HUP analizama.
ESB i FED ne režu kamate još godinu dana
Pad stope rasta američke PCE inflacije ispod četiri posto u ovoj godini, nakon 6,3 posto u 2022. godini rezultat je snažnog pada kolebljivih cijena energenata i prehrambenih proizvoda uz snažno usporavanje ekonomije na prijelazu iz ove u sljedeću godinu, normalizacije dobavnih lanaca i slabijeg dolara.
- U 2024. godini očekujemo pad stope inflacije na tri posto ponajviše zahvaljujući jenjavanju inflacije stambene rente. Regulatorno ciljanom, održivom padu inflacije prema dva posto moralo bi prethoditi osjetnije pogoršanje prilika na tržištu rada kroz pad zaposlenosti te niži rast plaća - stoji u HUP analizama.
S obzirom na ‘meko’ prizemljenje ekonomije (umjesto recesije) te mali rast stope nezaposlenosti, relativno snažan rast plaća mogao bi još neko vrijeme ‘pogoniti’ temeljnu inflaciju. Isto tako, strukturni faktori poput (rastućih) troškova klimatskih politika te deglobalizacija djeluju inflatorno. Uz rast troška rada od oko 3,5 posto i rast produktivnosti od 1-1,5 posto, u srednjem roku Stojić očekuje stabilizaciju inflacije oko 2,0-2,5 posto.
U euro području očekuje pad prosječne stope inflacije na 5,5 posto u 2023. godini pa na 2,5 posto u 2024. zahvaljujući padu cijena hrane, stabilizaciji cijena energenata te općenito padu agregatne potražnje uslijed recesije. U europodručju su u odnosu na SAD izraženiji pritisci na rast plaća prvenstveno zbog manjka radne snage, ekspanzivnosti fiskalne politike što kao posljedicu ima pritiske na rast temeljne inflacije i cijena usluga.
- Stoga očekujemo da će nakon ovogodišnjeg rasta po stopi višoj od pet posto temeljna inflacija u 2024. ostati na povišenoj razini od 3,5 posto i to pod utjecajem snažnog rasta plaća u odnosu na skroman rast produktivnosti. Nakon očekivanog rasta plaća od oko 5,5 posto u ovoj godini, ESB očekuje relativno snažno povećanje primanja i u idućoj godini po stopi od 4,5 posto - piše HUP-ov glavni ekonomist.
Shodno višoj temeljnoj inflaciji te uz pretpostavku stabilnosti financijskih tržišta, u osnovnom scenariju očekuje da Fed te Europska središnja banka (ESB) još neko vrijeme zadrže Fed Funds na 5,5 posto, odnosno depozitnu stopu ESB-a na četiri posto. ESB nas uvjerava, ističe, kako daljnja podizanja kamata nisu potrebna budući da je monetarno stezanje već doprinijelo usporavanju rasta.
Istovremeno, ESB nastavlja smanjenje bilance tako što više ne reinvestira obveznice po dospijeću. Spomenuto odgovara prosječnom smanjenju bilance ESB-a od 27 milijardi eura mjesečno, što omogućuje rast dugoročnih kamata te podiže rizik potresa te fragmentacije na obvezničkim tržištima ili dodatnog pritiska na rast cijene financiranja države.
U svjetlu snažnog usporavanja rasta u obje ekonomije (SAD, euro područje) te posljedičnog jenjavanja inflacije, očekuje se da Fed te ESB započnu rezanje kamata na jesen ili potkraj sljedeće godine po dinamici od 25 baznih bodova kvartalno.