Na europskim burzama su danas prijepodne najvažniji indeksi bili u minusu, prateći tako kretanja na Wall Streetu, jer usporavanje američke inflacije nije potaknulo kupnje dionica, budući da investitore brinu dugoročni izgledi najvećeg svjetskog gospodarstva.
Paneuropki Stoxx 600 indeks bio je oko 9,30 sati u minusu 0,44 posto, a pritom su najviše pale cijene dionica rudarskih kompanija, za 1,1 posto te naftnih i plinskih, za 0,9 posto, uslijed pada cijena tih strateških roba zbog jačanja tečaja dolara. Istodobno, londonski Ftse indeks oslabio je 0,57 posto, na 7.574 boda, frankfurtski DAX za 0,26 posto, na 15.955 bodova, a pariški CAC za 0,5 posto, na 7.396 bodova.
Među pojedinačnim dionicama, ističe se skok cijene dionice najveće švicarske banke UBS za 4,2 posto nakon što je objavila da joj više nije potrebna pomoć države radi likvidnosti, dogovorena u sklopu njezina preuzimanja od strane Credit Suissea nakon što je zapala u probleme.
Inflacija u SAD-u
Indeks potrošačkih cijena u SAD-u u srpnju je porstao 3,2 posto na godišnjoj razini, neznatno niže od prognoziranih 3,3 posto, no to usporavanje inflacije nije inspiriralo investitore, jer ih brine tvrdokorno visoka inflacija temeljnih cijena, koja je u srpnju iznosila 4,7 posto. Nisu stoga sigurni hoće li Fed zaista zaustaviti ciklus monetarnog zaoštravanja te od iduće godine čak i spuštati kamatne stope.
- U odnosu na srpanj 2022., opća stopa inflacije blago je ubrzala, s 3,0 posto na 3,2 posto, zbog slabijeg učinka baznog razdoblja kod cijena energije u odnosu na mjesec ranije. Učinak baznog razdoblja vjerojatno će dodatno oslabiti u kolovozu, pa je za očekivati i višu godišnju stopu ukupne inflacije. Naime, nakon vrhunca u lipnju 2022., godišnji rast potrošačkih cijena počeo je polagano posustajati u drugoj polovici godine. Osim navedenog, na ponovno ubrzanje rasta djelovat će i više cijene goriva za motorna vozila. Ipak, za tržišne dionike i nositelje monetarne politike više je pozornosti privukla temeljna inflacija. Potrošačke cijene bez energije i hrane porasle su za 4,7 posto godišnje te tako nastavile premašivati opću stopu peti mjesec zaredom. Međutim, usporavanje temeljne inflacije na godišnjoj razini nastavljeno je četvrti mjesec zaredom (u lipnju 4,8 posto godišnje), a u srpnju se ista spustila na najnižu razinu od listopada 2021. - objašnjavaju analitičari RBA putem priopćenja.
Analitičari RBA također navode da slabljenje inflatornih pritisaka u kombinaciji sa solidnim gospodarskim rastom i otpornim tržištem rada jača nade tržišnih dionika da će gospodarstvo SAD-a izbjegnuti zamjetnije usporavanje gospodarskih aktivnosti. No dodaju da je činjenica da će za spuštanje inflacije na ciljanu razinu uz održivost stabilnosti cijena biti potrebno zadržati restriktivnost monetarne politike kroz dulje vremensko razdoblje.
Predsjednica Feda u San Franciscu Mary Daly zauzela je oprezan stav, kazavši da se najnoviji podaci o inflaciji kreću u pravom smjeru, no potreban je daljnji napredak prije nego bude sigurna da je središnja banka dovoljno učinila.
- Mislim da se tržište nadalo da će nakon podatka o inflaciji Fedovi dužnosnici jasno izjaviti da neće biti daljnjih podizanja kamatnih stopa te da je idući potez njihovo smanjivanje - protumačio je oprezno raspoloženje na burzama Andrew Lilley iz investicijske banke Barrenjoey u Sydneyu.
I azijske burze u padu
Što se tiče stanja na azijskim burzama, najvažniji indeksi danas su uglavnom bili u negativnom području, nakon što su objavljeni podaci o inflaciji u SAD-u. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica oko 7,00 sati bio je u minusu 0,2 posto te je na putu tjednog gubitka većeg od jedan posto. I ostali najvažniji regionalni indeksi bili su u minusu, pri čemu najmanje Kospi, za 0,08 posto, a najviše indeks šangajske burze, za 1,1 posto. No, obujam trgovanja bio je prigušen, jer najveća azijska burza, Tokijska nije radila zbog praznika u Japanu.
Također, na deviznim tržištima dolarov indeks, koji mjeri izvedbu američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, blago je ojačao u odnosu na dan ranije, na 102,54 bodova, ali je na putu dobitka od početka tjedna i to već četvrti tjedan zaredom.
Pritom je tečaj eura porastao 0,08 posto prema dolaru, na 1,0988 dolara, dok je tečaj jena oslabio na najnižu razinu u šest tjedana prema dolaru, na 144,89 jena za dolar. Jen je tako na putu oštrog tjednog pada od 2 posto, a približio se i ključnoj psihološkoj razini od 145 jena za dolar, što potiče strah valutnih trgovaca oko moguće intervencije japanskih monetarnih vlasti. Posljednji put one su intervenirale u rujnu lani, kada je dolar premašio 145 jena, a tada je ministarstvo financija kupovalo jene da oslabi dolar.
Tečaj jena sada pada jer investitori procjenjuju da je ranija odluka japanske središnje banke da dopusti rast prinosa po državnim obveznicama ustvari samo kupnja vremena kako bi još neko vrijeme zadržala negativne kamatne stope, a ne najava stvarnih promjena ultra-popustljive japanske monetarne politike.