Malo je vjerojatno da će problemi koji su obilježili ovu godinu biti riješeni iduće. Rat na Bliskom istoku, rat u Ukrajini, zatezanje odnosa između Zapada i Kine, ali i ostatka svijeta, te rasprave o prirodi umjetne inteligencije sugeriraju kako će godina na odlasku snažno utjecati i na sljedeću
Procvat umjetne inteligencije, trgovinski ratovi između Kine i SAD-a te posljedično Europe, nastavak rata u Ukrajini i početak sukoba između Izraela i Hamasa obilježili su godinu na izmaku, a kako se čini, oblikovat će trendove u geopolitici i u sljedećoj godini. Stručnjaci predviđaju da iduća godina neće biti puno bolja od ove, može samo biti napetija i lošija.
Ruska agresija na Ukrajinu dobit će u idućoj godini neki nov kontekst, to više jer je među saveznicima primjetna nevoljkost za dugotrajnu potporu toj zemlji, pogotovo izvan EU-a. Ishod rata neće ovisiti o ishodu predsjedničkih izbora u Rusiji, ali vjerojatno će biti promjena u poimanju tog rata ako se Donald Trump vrati u Bijelu kuću. Jedino što još može utjecati na tijek tog sukoba jest politički vrh u Ukrajini.
Hamasov napad i izraelska vojna operacija te odnosi među akterima na Bliskom istoku i iduće godine dominirat će naslovima, pogotovo bude li eskalacije i upletu li se Iran i druge arapske zemlje. Ekonomski gledano, trgovinski ratovi, koje će i dalje predvoditi Kina i SAD, oblikovat će poslovanje u svim djelatnostima i u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, jer jeftinu tehnologiju i dalje najviše proizvodi Kina. Ali zasad još ne treba strahovati od promjena svjetskog poretka. Čak i da izbiju nova žarišta nestabilnosti u svijetu, ona zasad neće ugroziti američku unipolarnu moć.
SAD ostaje prvi
– Bez obzira na sve promjene koje će se dogoditi u međunarodnim odnosima, za sada ne vidim ni jednu državu ni skupinu država koja može strateški izazvati Ameriku. Osim toga, Amerika je donijela političke odluke i zakone koji usporavaju ekonomsku globalizaciju, koji pritišću da se dobavni lanci transformiraju i da se promijeni europski pravac dobave energenata, što ne šteti samo Kini nego i američkom i europskom biznisu. Amerika se brzo prestrojava u globalnome opskrbnom lancu i velike tvrtke iz SAD-a sele svoje proizvodne kapacitete iz Kine povećavajući svoja ulaganja u Indiju i Vijetnam – ističe stručnjakinja za geoekonomiju Jasna Plevnik i dodaje da, osim u Indiju i Vijetnam, tvrtke sele svoje proizvodne kapacitete iz Europe u SAD.
EU traži svoje mjesto
Sve to već sad utječe na ekonomiju ne samo Kine nego i Europe, koja kao da traži svoje mjesto na globalnoj karti a da pritom ne iritira svoga prirodnog saveznika SAD. Sljedeće godine sigurno će se zbog krize na Bliskom istoku te turbulencija i krvavih sukoba u Africi povećavati migrantski valovi prema Europi, a ona još nema jasan model za prihvaćanje azilanata, kao ni jasnu zajedničku politiku prema ilegalnim migracijama.
– Stvoriti zajedničku imigracijsku politiku nije lako, pogledajmo koliko je dugo to tema u Americi. Europa je tu relativno nova, a mora naći rješenje koje će biti dovoljno prihvatljivo svima. Ako se ono ne traži, onda će doći oni koji će populističkim porukama nuditi jednostavno, populističko rješenje. Te populističke pokrete ne bih nužno dijelio na ljevicu i desnicu; oni uzimaju od svega pomalo, nije im bitna stroga politička binarnost. No ovaj saziv Europskog parlamenta bit će posljednji u kojem će mainstream političke stranke moći jednostavno prikupiti većinu ako se ne počne djelotvorno odgovarati na probleme koji zabrinjavaju europske glasače – zaključuje politički konzultant i vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić. 
Ukrajina – veliki gubici i skromna postignuća
Golemi gubici i skromna postignuća. S obje strane. Unatoč očekivanjima i moćnom doniranom oružju zapadne proizvodnje ukrajinska strana tijekom ljetnih mjeseci nije uspjela ostvariti veće pomake u kontraofenzivi, a daljnja vojna postignuća uvelike ovise o sve upitnijoj međunarodnoj pomoći. Ni europski saveznici više nisu spremni ispisivati bjanko-čekove za nabavu vojne opreme u Ukrajini, a ni američki predsjednik Joe Biden nije uspio uvjeriti Kongres da odobri paket od 60 milijardi dolara za Kijev. Jedan od rijetkih međunarodnih diplomatskih ustupaka Ukrajini pristanak je na početak pristupnih pregovora s EU-om. Ruska strana pak iščekuje predsjedničke izbore u svojoj zemlji, tako da nije izgledan skorašnji kraj rata.
Hamasov Napad na Izrael i izraelska ofenziva na pojas gaze
Bila je subota 7. listopada kad su stotine Hamasovih naoružanih napadača prešle granicu Pojasa Gaze, ušle u Izrael i ubile oko 1200 ljudi, uglavnom civila. Kao da to nije bilo dovoljno, hamasovci su uzeli i oko 240 talaca. Dok je svijet tek počeo shvaćati koliko je strašan taj napad, izraelski premijer Benjamin Netanyahu već je obećao da će uništiti Hamas te je pokrenuo zračna bombardiranja praćena kopnenom ofenzivom koja je cijele četvrti na gusto naseljenom palestinskom teritoriju pretvorila i pretvara u ruševine i masovnu grobnicu. Dok razaranje Gaze i broj žrtava rastu, raste i međunarodni pritisak na Izrael da zaustavi ofenzivu, no zasad joj se ne nazire kraj.
I EU ušao u trgovinski rat s Kinom
Trgovinski rat između Kine i SAD-a tijekom 2023. samo se produbio, a u njega se uključila i Europska unija. Počelo je s najavama o potrazi za novim izvorima sirovina i planovima o izmjenama u opskrbnim lancima pa se nastavilo kritikama zbog monopoliziranja kineske proizvodnje baterija, a kulminiralo je zato što su i globalna i europska tržišta preplavljena jeftinijim kineskim električnim automobilima čija se cijena umjetno održava niskom golemim državnim subvencijama. S druge strane, Kinezi ne žele otvoriti svoje tržište za širu europsku robu, što je sasvim dovoljno za zauzimanje oštrijeg stajališta prema Pekingu, s kojim EU ima trgovinski deficit od 400 milijardi eura.
Njemačka, motor europskoga gospodarstva, jest u recesiji. Visoke cijene energenata, inflacija i pad kamata itekako su utjecali na poslovanje u toj zemlji, a prvi su na udaru građevinski sektor i pad industrijske proizvodnje. Europska komisija predvidjela je da će najveće europsko gospodarstvo ove godine zabilježiti gospodarski pad od 0,4 posto. Sve to, naravno, utječe i na druge zemlje, pa tako pad narudžbi iz Njemačke već bilježi i hrvatska industrija gume i tekstila koja radi za njemačku autoindustriju, kao i drvna industrija. Statistički gledano, i Norveška i Austrija već jesu u recesiji, a Komisija predviđa da će ove godine na rubu recesije plesati i druge zemlje, poput Italije i Nizozemske.
Stranke krajnje desnice osvajaju vlast diljem Europe. Pobjeda Slobodarske stranke (PVV) u Nizozemskoj, koju vodi kontroverzni radikal Geert Wilders, nije veliko iznenađenje; desna stranka na vlasti je i u Italiji, a AfD, antiimigracijska njemačka stranka, pobjeđuje na lokalnoj razini, kao i Marine Le Pen u Francuskoj. Premda su Pravo i pravda u Poljskoj izgubili vlast, i dalje imaju velik broj mandata u parlamentu. Sve je izglednije da će sljedeći saziv Europskog parlamenta biti šareniji i da će desne političke ideje sve više oblikovati i europsku politiku. Osim toga, desničarski kandidat Javier Milei pobijedio je na predsjedničkim izborima u Argentini, a sve se više govori i da će Donald Trump još jednom osvojiti Bijelu kuću.
BRICS – začetak novoga svjetskog poretka?
Sve do ove godine BRICS – koji tvore Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika – rijetko je koja država doživljavala kao ozbiljnu prijetnju, no s proširenjem na Iran, Saudijsku Arabiju, UAE, Egipat, Etiopiju i Argentinu takav narativ više nije održiv. Ni SAD ni druge zemlje ne žele taj savez etiketirati kao frontalni napad na američku globalnu nadmoć, no činjenica jest da je BRICS od ove godine u fokusu međunarodne politike, to više što sljedeće njime predsjeda Rusija, kojoj je prioritet dedolarizacija. Osim toga, sve više zemalja traži formalni ulazak u BRICS i zaziva neke nove globalne postavke.
Epidemija državnih udara i sukoba u Africi
Nastavila se epidemija državnih udara u Africi, drugome najvećem kontinentu na svijetu. U srpnju je nigerska vojska smijenila demokratski izabranog predsjednika zemlje. Susjedne države zaprijetile su intervencijom ako se puč ne poništi, ali vojne hunte koje upravljaju Malijem i Burkinom Faso priprijetile su ratom. U kolovozu je pak gabonska vojska preuzela vlast u toj zemlji i dala nejasna obećanja da će na kraju održati izbore. Građanski rat hara Sudanom, a u tijeku je i građanski rat u Etiopiji koji obilježava velika okrutnost. Ništa čudno, Afrikom haraju ruski vagnerovci i kineski investitori, a bivši europski kolonizatori i dalje polažu prava na neke industrije.
Umjetna inteligencija ušla u mainstream
Umjetna inteligencija (AI) ušla je ove godine u mainstream zahvaljujući ChatGPT-ju i mnoge svjetske vlade, tvrtke i pojedinci brzo su počeli iskorištavati njezin potencijal. To je potaknulo žestoke rasprave o tome otvara li AI novu eru ljudske kreativnosti i napretka ili pak Pandorinu kutiju. Optimisti smatraju da umjetna inteligencija pokreće znanstvena otkrića neviđenom brzinom u nizu područja, a pesimisti upozoravaju da se tehnologija razvija brže od sposobnosti ljudi da procijene i ublaže štetu koju bi mogla prouzročiti, bilo da se radi o stvaranju masovne nezaposlenosti, rušenju postojećih društvenih pravila bilo izumiranju čovječanstva. Kraj godine obilježilo je svrgavanje pa vraćanje šefa OpenAI-ja Sama Altmana u tvrtku koja je osmislila ChatGPT.
Egzistencijalni strah zbog generativne umjetne inteligencije najprije se osjetio u Hollywoodu. Štrajk su započeli scenaristi još u svibnju tražeći ograničavanje upotrebe AI tehnologija u filmovima i povećanje plaća. Holivudski glumci pridružili su im se u srpnju zbog straha da bi njihove likove i glas umjetna inteligencija mogla upotrebljavati za kloniranje u filmovima u kojima se, realno, neće trebati ni pojaviti na setu. Štrajk je odgodio stotine popularnih emisija, serija i filmova, gubici su se brojili u milijunima dolara. U njemu su bili i radnici u američkoj autoindustriji koji se bune zbog elektrifikacije vozila, što će, smatraju, promijeniti proizvodne procese i ukinuti stotine radnih mjesta.
Lijek za mršavljenje koji utječe na – gospodarstvo
Lijekovi danske kompanije Novo Nordisk Ozempic i Wegovy pomogli su brojnim ljudima u borbi s dijabetesom i pretilošću, ali nitko nije očekivao da će popularnost tih lijekova biti tolika da će utjecati i na druge gospodarske grane. Walmart, najveći trgovački lanac u svijetu, zabilježio je novi trend: oni koji kupuju te lijekove, manje troše na hranu, a više na fitness. Istraživanje koje je provela američka investicijska banka Morgan Stanley pokazalo je da čak 77 posto ispitanika koji troše Ozempic sve rjeđe ide u restorane brze hrane, 62 posto ispitanika reklo je da su konzumirali manje alkohola dok su uzimali lijek, a njih 25 posto prestalo je piti. Štede i avioprijevoznici – jer zbog mršavijih ljudi treba manje goriva za zrakoplove.
