Usprkos tome što nas i dalje uvjeravaju da cijene više ne rastu, ako pogledamo posljednje podatke Eurostata vidjeti ćemo da to baš i nije istina. Naime, cijene hrane nastavile su rasti i to mnogo brže nego plaće na EU području. Nakon značajnog rasta u 2022. godini, cijene osnovnih prehrambenih artikala poput jaja, maslaca, krumpira i maslinovog ulja nisu pokazale značajniji pad u 2023. godini.
Od siječnja 2021. do rujna 2023. maslac je poskupio u prosjeku u EU za 27 posto, jaja 37 posto, a krumpir 53 posto. U međuvremenu je maslinovo ulje poskupilo 75 posto.
- Stvarnost koja stoji iza ovih brojki je da se milijuni ljudi bore staviti na stol hranu za sebe ili svoje obitelji unatoč dugotrajnom radu na teškim poslovima - rekla je Esther Lynch, glavna tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC).
Iako je nezaposlenost niska, na šest posto u rujnu 2023., plaće ne drže korak s rastućim cijenama hrane, a gubitak kupovne moći ne pogađa sve zemlje i kućanstva jednako.
Učinci pandemije Covid-19 i rata u Ukrajini doveli su do krize troškova života koju su posebno osjetila kućanstva s niskim prihodima, budući da osnovna dobra čine veći udio u njihovoj ukupnoj potrošnji.
- Plaće još uvijek ne uspijevaju pratiti troškove najosnovnijih namirnica - rekla je Lynch.
U zadnje tri godine nominalne su plaće porasle za 11 posto u EU i 10 posto u eurozoni. To je sedam puta manje od poskupljenja maslinova ulja. Računi za energiju također su dodatno opterećenje za građane EU. U prvoj polovici 2023. godine cijene energije porasle su u 22 zemlje članice. Ljudi u Litvi i Rumunjskoj među najteže su pogođeni, s godišnjim povećanjem od 88 posto odnosno 77 posto.
Drugi način gledanja na to je kroz srednji raspoloživi dohodak, koji predstavlja mjeru prosječnog životnog standarda u različitim državama članicama — iako ne pokazuje kako je dohodak raspoređen unutar stanovništva.
Ne iznenađuje da su najviše razine dohotka po glavi stanovnika u 2023. zabilježene u središnjim i sjevernim zemljama EU. A najniži u južnim i istočnim državama članicama poput Latvije, Hrvatske, Portugala, Grčke, Rumunjske, Slovačke i Bugarske.
Povrh toga, ETUC ističe da je rast cijena hrane došao istodobno s ogromnim povećanjem profita u poljoprivrednom sektoru.
Rastući profiti poduzeća odgovorni su za gotovo polovicu porasta europske inflacije u posljednje dvije godine, budući da su tvrtke podigle cijene više od skokovitog rasta cijene uvezene energije, objavio je Međunarodni monetarni fond u lipnju.
Dokazi pokazuju da velike korporacije profitiraju od povećanja cijena, s povećanjem profita u agroindustriji odmah nakon onih u energetskom sektoru – zaključila je Lynch.