Globalna energetska potražnja prošle je godine porasla za tek jedan posto, a rekordan rast obnovljivih izvora energije i dalje nije dovoljan da preuzme dominaciju koju i dalje ostvaruju fosilna goriva.
Prema statističkom izvješću koje je prenio Reuters, takozvana ‘prljava energija‘, odnosno fosilna goriva u 2022. godini su, unatoč naporima iz cijelog svijeta, činila 82 posto ukupne svjetske opskrbe energijom.
Prošlu su godinu svakako obilježila previranja na energetskim tržištima nakon što je Rusija napala Ukrajinu što je uzrokovalo da cijene plina i ugljena u Europi i Aziji porastu na rekordno visoke razine.
Upravo zbog toga što nije bilo druge opcije nego prijeći na obnovljive izvore se očekivalo da će dominacija nafte, plina i ugljena pasti.
‒ Unatoč daljnjem snažnom rastu vjetra i sunca u energetskom sektoru, ukupne globalne emisije stakleničkih plinova povezane s energijom ponovno su porasle ‒ rekla je predsjednica britanskog globalnog industrijskog tijela Energy Institute, Juliet Davenport dodajući da još uvijek idemo u smjeru suprotnom od onoga koji zahtjeva Pariški sporazum.
Podsjetimo, emisije stakleničkih plinova trebaju se smanjiti za oko 43 posto do 2030. godine kako bi se ispunio međunarodni cilj Pariškog sporazuma.
Prema podacima godišnjeg izvješća kojeg je prvi put objavio Energy Institute u suradnji s konzultantskim kućama KPMG i Kearny nakon što su ga preuzeli od BP-a, globalna potrošnja energije porasla je svuda osim u Europi, a obnovljivi izvori energije činili su 7,5 posto globalne potrošnje što je oko jedan posto više nego godinu ranije.
Emisije i dalje visoke
Proizvodnja električne energije porasla je za 2,3 posto što je usporavanje u odnosu na prethodnu godinu dok je proizvodnja iz vjetra i sunca porasla na rekordnih 12 posto ponovo nadmašivši nuklearnu koja je pala za 4,4 posto. Udio ugljena u proizvodnji električne energije ostao je dominantan u prošloj godini te je činio oko 35,4 posto.
Potrošnja nafte je porasla za 2,9 milijuna barela dnevno na 97,3 milijuna uz usporavanje rasta u usporedbi s prethodnom godinom. U usporedbi s razinama prije pandemije, potrošnja nafte bila je manja za 0,7 posto. Proizvodnja nafte porasla je za 3,8 milijuna barela, a najveći udio dolazi iz članica OPEC-a i Sjedinjenih Država. Nigerija je zabilježila najveći pad.
Usred rekordnih cijena u Europi i Aziji, globalna potražnja za plinom pala je za tri posto, ali je i dalje činila 24 posto potrošnje ukupne energije. Ipak, proizvodnja ukapljenog prirodnog plina, odnosno LNG-a, porasla je za pet posto na 542 milijardne kubnih metara nastavljajući rast sličnom brzinom kao i godinu ranije, a najveći rast dolazi iz Sjeverne Amerike i Azije.
Za velik dio rasta potražnje za LNG-om odgovorna je i Europa koja je povećala svoj uvoz za 57 posto, a zemlje azijsko-pacifičke regije, Južne i Srednje Amerike su pritom smanjile svoju kupnju plina. Također, Japan je zamijenio Kinu kao najveći svjetski uvoznik LNG-a.
Cijene ugljena su s druge strane porasle za 145 posto u Europi i 45 posto u Japanu u 2022. dosegnuvši tako rekordne razine, a potrošnja ugljena porasla je za 0,6 posto što je najviša razina od 2014. godine.
Proizvodnja ugljena bila je sedam posto veća nego prethodne godine, a Kina, Indija i Indonezija najviše su zaslužne za rast.
Rast obnovljive energije, isključujući hidroenergiju, lagano je usporio na 14 posto, ali solarni kapaciteti i kapaciteti vjetra i dalje pokazuju rekordan porast od 266 gigavata u prošloj godini pri čemu solarna energija uzima najveći udio.
Iako svi govore o smanjenju globalnih emisija CO2 prema ovom izvješću za 2022., globalne su emisije povezane s energijom, što uključuje industrijske procese i spaljivanje, porasle za 0,8 posto dosegnuvši time novu najveću razinu od 39,3 milijarde tona CO2.