Guverner HNB-a Boris Vujčić, govoreći o inflaciji na 10. Liderovom susretu guvernera i bankara regije u Rovinju, istaknuo je ubrzani rast cijena nekretnina te naglasio da se više od polovice nekretnina u Hrvatskoj kupuje u gotovini.
O tome da je za hrvatsko tržište specifična činjenica da se značajan postotak nekretnina ne kupuje kreditom nego gotovinom, pisali smo nedavno u Liderovoj temi broja o stanju i očekivanjima na tržištu nekretnina. Prema procjenama do kojih smo tada došli, čak 40 do 50 posto kupovina realizira se ušteđevinom.
Slični postoci mogu se iščitati i na osnovu vrijednosti kupoprodaja stanova i kuća i novoodobrenih kredita. Naime, u 2020. godini vrijednost transakcija kupovine stanova i kuća (bez zemljišta i drugih nekretnina) u cijeloj Hrvatskoj iznosila je oko 24,2 milijarde kuna, a te je godine prema podacima HNB-a podignuto oko 12,5 milijardi novih stambenih kredita. Iz toga proizlazi da je čak 48 posto stanova kupljeno gotovinom.
Jedan od razloga zašto rastu cijene nekretnina su i promašeni subvencionirani krediti preko APN-a. Iz analize kupljenih nekretnina putem subvencija te o visini kredita koji je u tu svrhu podignut, o čemu smo također pisali, proizlazi da kupci preko APN-a raspolažu značajnim dijelom gotovine.
Naime, iz APN-a su iznijeli podatke da je prosječan stan kupljen subvencioniranim kreditom imao površinu 72 kvadrata (u Zagrebu 68) te cijenu od oko 1490 eura po četvornom metru ( u Zagrebu oko 1750 eura), što znači da je u Hrvatskoj prosječan subvencionirani stan koštao oko 107 tisuća eura (u Zagrebu 119 tisuća). S druge strane, prosječan subvencionirani kredit uz godišnju efektivnu kamatnu stopu od 2,17 posto iznosio je 75 tisuća eura. Dakle, otprilike jednu trećinu stana kupci su financirali ušteđevinom.
Inače, prema posljednjim podacima središnje banke, krajem veljače ukupni depoziti kod poslovnih banaka koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite dosegnuli su 366,2 milijarde kuna što je 409 milijuna kuna ili 0,1 posto više u odnosu na kraj 2021. Sedmi mjesec za redom godišnja promjena zabilježila je dvoznamenkastu vrijednost te je iznosila 10,7 posto.
Na kraju promatranog mjeseca najveće promjene ponovno su zabilježene kod depozitnog novca koji je dosegnuo 153,9 milijardi kuna čineći tako 42 posto ukupnih depozita. U odnosu na kraj prošle godine depozitni novac viši je za 920 milijuna kuna dok su na godišnjoj razini nastavljene dvoznamenkaste stope rasta. Dvoznamenkaste godišnje stope rasta ove kategorije depozita traju još od kraja drugog tromjesečja 2013. godine, a posljedica su visoke likvidnosti koja je utjecala na zamjetan pad pasivnih kamatnih stopa banaka koje tako više ne nude atraktivne povrate.
U takvim uvjetima komitenti banka raspoloživa sredstava uglavnom usmjeravaju u depozitni novac odnosno sredstva na tekućim računima raspoloživim na zahtjev. Ususret očekivanom prihvaćanju eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja moguće je prema kraju godine očekivati priljev osobito ove vrste depozita u poslovne banke s ciljem konverzije hrvatske kune eurom, stoji u analizi RBA banke.