Na dva javna poziva Ministarstva turizma i sporta za bespovratnih 289,3 milijuna eura iz NPOO-a za ulaganja u javnu i privatnu turističku infrastrukturu stiglo je 468 prijava, koji će se obraditi u idućih 90 dana, te se u lipnju očekuju privremene liste dobitnika i ugovori, izjavila je u petak ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

S obzirom da je rok za prijave na ta dva javna poziva, objavljena početkom listopada 2022. godine, bio 1. ožujka ove godine i s obzirom na uvjete te da se prijave još unose u sustav, ministrica je rekla da ne može iznositi tko se točno prijavio, ali su zadovoljni brojem prijava.

Svi oni koji dobiju sredstva projekte moraju zgotoviti do lipnja 2025. godine, istaknula je Brnjac.

Napomenula je da će u evaulaciji prijavljenih projekata će, uz Ministarstvo, sudjelovati i agencije HAMAG-BICRO (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije i SAFU (Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije). 

Javne pozive i prijave te realizaciju projekata ocijenila je i važnim korakom turizma ka zelenoj i digitalnoj tranziciji, jer se sredstva i daju za to, kao i za razvoj i rast nacionalnog gospodarstva, a sve je dio sveobuhvatne reforme turizma koja se već provodi i sastoji se od četiri koraka.

"U toj su reformi nova Strategija održivog razvoja turizma do 2030., donesena 2022., kao i donošenje nacionalnog plana s aktivnostima i mjerama za turizam u konzultacijama sa sektorom, čega su dio i ovi završeni javni pozivi za sredstava iz NPOO. Radi se i na krovnom Zakonu o turizmu koji će biti donesen do kraja ove godine definirajući kako upravljati turizmom, destinacijama, što će poticati država i slično", najavila je ministrica.

Tu su, istaknula je, i prvi put objedinjeni izvori financiranja za turizam od ukupno 1,27 milijardi eura kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, državni proračun i višegodišnji financijski okvir, od čega je za ove pozive bilo 289,3 milijuna eura iz NPOO, a u 2024. ide novi javni poziv za 200 milijuna eura za održive projekte. 

Od dva završena javna poziva, iznijela je podatke da se na onaj za javni sektor (institucije, županije, gradovi i drugi), čime se podiže javna turistička infrastruktura i ravnomjerni razvoj turizma, odnosi 123,4 milijuna eura, za što je stiglo ukupno 220 projekata.

Od toga je za posjetiteljsku infrastrukturu stiglo 108 prijava, koji ‘konkuriraju‘ za 24,6 milijuna eura, dok se za infrastrukturu aktivnog turizma, uključujući i sportsku, za 37,2 milijuna eura ‘natječe‘ 95 projekata.

Najveći iznos u tom pozivu od 61,7 milijuna eura određen je za lječilišni i wellness (zdravstveni) turizam, za što su dobili 17 projekata, o čemu je ministrica rekla kako vjeruje da se prijavilo svih 15 specijalnih bolnica u Hrvatskoj, koje već razvijaju sličnu ponudu.

Na drugi javni poziv za privatni sektor, koji je vrijedan ukupno 165,9 milijuna eura, prijavljeno je ukupno 248 projekta, od koji najviše, 199, za 135,4 milijuna eura određenih za razvoj turističkih proizvoda prihvaltljivih za okoliš i/ili za izgradnju i opremanje dodatnom vrijednosti raznih turističkih i ugostiteljskih objekata.

Za privatne iznajmljivače tj. njihovu tranziciju ka malim poduzetnicima i malim i obiteljskim hotelijerima određeno je 6,6 milijuna eura, a stiglo je 25 prijava.

Projektima za razvoj proizvoda, usluga i poslovnih modela u turizmu određeno je 23,9 milijuna eura, a prijavljeno je 24 projekta.

 

Velika dugoročna isplativost ulaganja u zdravstveni turizam

Ulaganja u aktivni i zdravstveni turizam imaju veliku ulogu u cijelom procesu zbog svojih dugoročnih pozitivnih učinaka za društvo, za državu, kao i za turizam, a ministrica očekuje da će ti projekti pridonijeti stvaranju termalnih rivijera i na kontinentu, kao i sličnih na obali.

Na tu je temu Ekonomski institut iz Zagreba (EIZ) izradio i analizu učinaka, a Maruška Vizek iz EIZ-a je naglasila veliki dugoročnu isplativost tih ulaganja i učinka na BDP.

Analiza je tako pokazala da se od sada raspoloživih 61,7 milijuna eura iz NPOO-a za lječilišni i zdravstveni turizam dugoročno, za 10 ili 20 godina može očekivati 2,8 postotno povećanje BDP-a u odnosu na 2021., a porast investicija od 13,3 posto, istaknula je Vizek.

Važno je, dodala je, što te investicije ‘vuku‘ i mnoge druge sektore, prije svega zdravstva, građevine, trgovine i poljoprivrede, ali i drugih, da bolje i više rade, zapošljavaju i bolje žive, jer se investicije u zdravstvenu infrastrukturu, uz one u prometnu, dugoročno najviše isplate.

Vizek je iznijela i kako je ukupni potencijal tih ulaganja oko 203 milijuna eura po katalogu projekta Ministarstva zdravstva, koji bi, kada se ostvare, imali učinak od gotovo dvije milijarde eura na BDP, ali to većinom nisu projekti vezani za turizam.

Pomoćnik ministrice turizma i sporta Robert Pende zaključno je ocijenio da su završeni javni pozivi, ali i oni budući te sve druge aktivnosti, ‘samo početak svega što će se u turizmu ubuduće raditi, sve ide u smjeru održivosti, zelenog i digitalnog i nitko neće dobiti europske novce ako nije u skladu s tim ciljevima‘.