Suočena s aktualnom situacijom Europska komisija je predstavila plan prema kojem bi Europa trebala postati neovisna o ruskim fosilnim gorivima znatno prije 2030.
Ruska invazija na Ukrajinu i ne ostavlja joj puno drugih mogućnosti i vrlo je grubo osvijestila stari kontinent koliko je rizična bila odluka da se oslanja na ruski plin. Europa se već nekoliko mjeseci suočava s rastućim cijenama energije, a aktualna nesigurnost opskrbe uslijed ruske invazije na Ukrajinu uvelike je naglasila problem.
Plan pod nazivom REPowerEU predlaže niz mjera za odgovor na sve veće cijene energije u Europi i za obnovu zaliha plina za sljedeću zimu. Plan se sastoji od dva ključna dijela - diversifikacije opskrbe plinom i ubrzanja zelene tranzicije.
Ovaj potez EK na svom je Facebook profilu komentirao i Hrvoje Balen, suosnivač Algebre i član izvršnog odbora HUP-a, na svom Facebook profilu. Njegov post prenosim u cijelosti:
'Prilično očekivano, Europska komisija objavila je strateški okvir za izradu Plana energetske neovisnosti od ruskih fosilnih goriva puno prije 2030. godine. U vrijeme kad Rusija prijeti isključenjem glavnih energetskih pravaca, ovo je zapravo jedini pravi odgovor. Naime, Europska središnja banka je procijenila da će se zbog energetskih šokova rast europskog BDP usporiti za 0,5 postotnih bodova u 2022. (predikcija rasta je bila 4 posto) i sigurno je da ovakve odluke mogu pomoći.
- EU podzemna skladišta plina su puna 30 posto, interkonekcije između svih država članica su funkcionalne, svi su spremni na solidarnost i na ovaj način imamo kapacitet izdržati skroz do kraja sezone grijanja taman da se danas isključi Sjeverni tok 1. Do početka listopada 2022. cilj je popuniti sva EU skladišta do minimalno 90 posto popunjenosti. Smatram da nam slijedi prilično značajno restrukturiranje i preslagivanje EU budžeta, a to vrlo vjerojatno znači i prilagodbe hrvatskog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te Višegodišnjeg financijskog razdoblja 2021-27, kako bi se mogle osigurati neplanirane kompenzacije i osigurati neophodne investicije za ubrzanu energetsku neovisnost.
Rekla je jedna kolegica: "Iako izgleda da smo se džaba borili za privatni sektor u NPOO i VFO, pred nama je očigledno nova podjela karata i potpuno novi razgovori s ministarstvima i EK". Vladimir Putin je uspio još jednu stvar - osim što je nas Europćane (uključujući i UK koji bi se vjerojatno sutra vratio u EU kad bi se postavilo danas to pitanje na referendumu) ujedinio u stavovima, značajno je ubrzao i Europski zeleni plan. Naravno da postoje zamke, manjkavosti i opasnosti no kad s druge strane kao opciju imate ovisnost o dobavljaču koji je spreman ići u rat ako pregovorima ne dobije što želi, onda je odabir, iako bolan, vrlo jasan. Hrvatska će zbog svoje niske stope industrijske proizvodnje sigurno biti u boljoj makro situaciji, ali će se za firme koje će biti jače pogođene porastom cijena energenata morati uključiti "State aid Temporary Crisis Framework".'
EK svojim novim planom predviđa diversifikaciju opskrbe plinom putem većeg uvoza ukapljenog prirodnog plina i plina preko plinovoda od neruskih dobavljača što bi trebalo, u kombinaciji s povećanjem uvoza i proizvodnje biometana i vodika iz obnovljivih izvora energije, dovesti do smanjenja uporabe fosilnih goriva u kućanstvima, energetskom sustavu i industriji diljem EU. Komisija procjenjuje da će to u konačnici dovesti do smanjenja potražnje EU-a za ruskim plinom za dvije trećine prije kraja ove godine.
U priopćenju Komisija tvrdi da bi potpuna provedba prijedloga "Spremni za 55 posto" do 2030. smanjila godišnju potrošnju prirodnog plina za 30 posto, odnosno 100 milijardi kubičnih metara.
"Mjerama iz plana REPowerEU mogli bismo postupno smanjiti potrošnju fosilnog plina za najmanje 155 milijardi kubičnih metara, što je jednako količini uvezenoj iz Rusije 2021. Gotovo dvije trećine tog smanjenja može se postići u roku od godinu dana, čime bi se okončala prekomjerna ovisnost EU-a o jednom dobavljaču", ističe se u priopćenju.