PROČITAJTE OVDJE
Turistička strategija predviđa gradnju 14 golfskih terena, ali od toga šest je projekata s investitorima koji još traže dozvole i osam projekata s dozvolama koji tek traže investitora. Negativna percepcija dijela javnosti prema golfu kao sportu tome je najveća prepreka.
Igrališta za golf sama po sebi nisu isplative investicije. Uz 18 rupa na standardnom golfištu, devetnaesta je ona financijska. Golf zahtijeva mnogo zemljišta, velike investicije prilikom gradnje, a troškovi održavanja igrališta su visoki. Golfski tereni samoodrživi su samo u iznimnim situacijama. No razlog postojanja 1700 igrališta na Mediteranu leži u tome što golf funkcionira kao dodatni sadržaj turističke ponude i privlači goste visoke platežne moći.
>>> Lošinjska grupa ulaže u zrakopolovne letove i golf
Susjedova trava je i ovaj put zelenija, a dokazuje to i broj golfskih terena u zemljama iz okružja: tako Slovenija ima 13 terena naspram hrvatskih pet, Austrija raspolaže s njih 160, a Italija s čak 290. U namjeri da Hrvatska iskoristi svoj potencijal i repozicionira se prema višoj kvaliteti turističke usluge, izrađena je Strategija razvoja turizma do 2020., koja predviđa gradnju 30 novih visokokvalitetnih golfišta, pretežito u priobalju. Međutim, godinu i pol dana prije roka, Hrvatska stoji na ‘čistoj’ petici.
Razlog tome je i što ‘tužba tužbu goni’, a najbolji primjer tome je Srđ u kojem investitor i Zelena akcija imaju pune ruke pravosudnog posla.
Potencijale koji se u golf turizmu krije već smo djelomično naveli, ali ima ih još, kao i razloga zašto baš i nije dobro prihvaćen. Zašto se čini da Hrvati mrze golf PROČITAJTE OVDJE