Vlada je unutar cjelovite porezne reforme najavila uvođenje poreza na nekretnine s početkom 2018. godine. Ministar financija Zdravko Marić je u posljednjim danima izjavio kako postojeće simulacije sugeriraju da izmjene neće povećati izdatke za veliku većinu građana i da je Vlada jedinicama lokalne i područne uprave spremna kompenzirati izostanak prihoda.
- Kad govorimo o porezu na nekretnine ne govorimo o nečem revolucionarnom. Riječ je o tome da će se u komunalnu naknadu uvesti još jedan kriterij, a to su starost i kvaliteta nekretnine - rekao je Marić za HRT.
Jedan od gorljivih, dugogodišnjih pobornika uvođenja poreza na nekretnine je bivši ministar financija Slavko Linić koji je svojedobno predložio model u kojem bi porezi rasli samo onima koji imaju tri, četiri ili više nekretnina bez funkcije, odnosno poduzetnicima koji su zatvorili pogone, otpustili radnike, a zadržali ogromne hale, prostore i zemljišta. Linić je svoje gledište ponovio u aktualnoj javnoj raspravi uz ocjenu da će novooformljena Vlada imati podršku za provođenje reforme.
- Porez na imovinu nije ništa drugo nego zamjena komunalne naknade za prihvatljive poreze u Europi. Ministarstvo je u moje vrijeme izradilo prijedlog koji je bio logičan i jasan. On je zamijenio zaostali porez iz socijalizma, a uveo porez na nekretnine. Više bi plaćali oni koji imaju neupotrjebljene nekretnine. Mi u Hrvatskoj imamo velik broj nekretnina koje nisu u funkciji i to treba staviti u funkciju. To je porez na bogatstvo koje nije u funkciji. Ako to tako bude napravljeno doprinijet će se odgovornijem ponašanju prema nekretninama. Tog trenutka moguće je smanjivanje zdravstvenog doprinosa - rekao je Linić za N1 televiziju.
S druge strane, podjednako predan dugogodišnji protivnik uvođenja poreza na nekretnine Guste Santini kaže da su one kod nas oblik štednje i "način života".
- Porez na nekretnine ne treba uvoditi iz sljedećih razloga: Prvo, nekretnina je nastala kao rezultat štednje, a štednju možemo imati tek kad smo već platili porez na dohodak. Prema tome, ako smo već platili porez na dohodak, svako daljnje oporezivanje je dvostruko oporezivanje i kao takvo u suprotnosti s načelima oporezivanja. Drugo, Hrvatska, budući da je bila dio bivšeg socijalističkog lagera, građanima nije omogućila investiranje štednje u neki drugi oblik imovine osim u nekretnine. S obzirom da su bili prisiljeni, građani tu nekretninu de facto smatranju kao svoj osobni investicijski podnos za treću životnu dob, kad odu u penziju. Treće, i također jako važno, oporezivanje nekretnina je dopustivo u zemljama koje imaju višak štednje, a višak štednje se definira kroz suficit platne bilance. Budući da Hrvatska, s izuzetkom nekoliko godina, ima deficit platne bilance, to znači da smo uvozili štednju. Drugim riječima, normalno je da zemlja poput Njemačke, koja ima problem kako potrošiti štednju, uvodi oporezivanje nekretnine, ali to nije prirodno za Hrvatsku jer ima nedovoljnu štednju i stalno se zadužuje da bi investirala. Još jedan razlog zbog kojeg ne bi trebali oporezivati dio nekretnina je što su one dio životnog ambijenta ili životne kulture pojedine obitelji na području Hrvatske. Oporezivanje takve nekretnine direktno mijenja kulturu življenja, što nije mali problem. Konačno, ako hoćemo oporezivati nekretnine, onda ih treba oporezivati kao biznis, a ne kao način života - kaže ekonomist u telefonskom razgovoru za Lider.
U ovotjednom Fight Clubu pitamo treba li Hrvatska uvesti porez na nekretnine?