Čak devedeset posto hrvatskih građana smatra da treba uvesti neradnu nedjelju u trgovinama, pokazalo je istraživanje eurozastupnice Marijane Petir, a koje je provela agencije MediaNet. Međutim, to isto istraživanje (na uzorku od 1005 ispitanika) pokazuje da otprilike 53 posto ispitanih građana kupuje baš nedjeljom.
Među onima koji kupuju nedjeljom, koja je katolicima vrijeme za obitelj i bogoslužje, polovica to čini povremeno, a svake nedjelje njih 14 posto, prosječno potroše sto kuna. Najčešće u trgovinu nedjeljom odlaze, kažu, samo da kupe svježi kruh.
>>>Petir: Po radu nedjeljom Hrvatska na europskom vrhu
No, kruh se može ispeći i kod kuće ili kupiti u subotu i za nedjelju, ali ovdje nije riječ o kruhu našem svagdašnjem. Riječ je o navikama potrošača koje poslodavci u trgovini vrlo dobro znaju, pa su im nedjelja i subota, zapravo, udarni dani. Hrvati, prema Eurostatu njih 36,7 posto, rade nedjeljom jer Hrvati najčešće u kupovinu odlaze nedjeljom.
Riječ je, dakle, o paradoksu.
Pitanje neradne nedjelje ponovno je aktualizirala Hrvatska biskupska konferencija. Glasnogovornik HBK, Zvonimir Ancić, gostujući u programu NovaTV, istaknuo kako je želja hrvatskih biskupa ponovno otvoriti širu raspravu. U Hrvatskoj nema ničeg protuzakonitog u radu nedjeljom, sublimirat ćemo odluku Ustavnog suda, koji se također svojevremeno po ovom pitanju očitovao, ali čini se da biskupima taj odgovor nije prihvatljiv. I to je legitimno.
Hrvatska je većinski katolička zemlja, ali u njoj žive i ljudi drugih vjeroispovijesti, kojima su petak ili subota, ono što je katolicima nedjelja. Odmah u startu, dakle, postavlja se pitanje zašto bi neradna bila samo nedjelja?
S druge strane, u trgovinama mahom rade žene i to žene koje imaju djecu. Uzme li se u obzir rad vrtića, rad škola, dinamika, generalno, obiteljskog života u Hrvatskoj, od tih žena, umjesto produktivnih radnica, stvorili smo hiperproduktivne mučenice. Jer, kada radite u dvije smjene, za bruto plaću od 3 tisuće kuna, kada vam radno vrijeme ističe u nedjelju u ponoć, kada radite na više radnih mjesta, za blagajnom, u skladištu, na policama i još ste obvezni odgovarati na pritužbe nezadovoljnih kupaca, a kod kuće vas čeka neplaćeni posao odgoja djece, čišćenja, kuhanja, pranja, peglannja... pitanje je koliko je isplativo zaraditi 35 posto više nedjeljom ili 50 posto više blagdanom.
Biskupi su postigli cilj. Doista se otvorila široka rasprava o zabrani rada nedjeljom, jer to je svjetonazorsko, vjersko, sociološko pitanje. To je pitanje koje se direktno tiče radničkih prava, prava žena kao i prava na prakticiranje vjere. To što su ga aktualizirali biskupi ne znači kako se zabrana rada nedjeljom ne tiče i sindikata. Uz sve rečeno, valja raditi i zaraditi, stvoriti profit i maksimizirati prihode jer svi mi moramo od nečega živjeti. I petkom i svetkom, račune moramo platiti. Prema tome, pitanje ovog fight cluba glasi: Treba li Hrvatska prestati raditi nedjeljom?
Marijana Petir, zastupnica u Europskom parlamentu smatra kako ne treba
Petir se pozvala na strah da će porasti nezaposlenost uvođenjem neradne nedjelje. Tumačeći podatke Eurostata ona pojašnjava kako se zaposlenost u nespecijaliziranim maloprodajnim trgovinama zapravo smanjila u zemljama članicama EU koje nemaju zabranu rada nedjeljom, dok je trend sasvim suprotan u zemljama koje zabranjuju rad nedjeljom.
- Broj zaposlenih u trgovinama na malo u Hrvatskoj smanjio se također za 12,5 posto. Dužim radnim vremenom trgovina rastu troškovi zaposlenika i drugi vezani troškovi, pa je za očekivati i rast cijena u trgovinama koje rade nedjeljom. Unatoč tvrdnji pojedinih trgovaca i trgovačkih lanaca kako im je promet nedjeljom najveći i ukoliko se ukine radna nedjelja da će bilježiti značajne gubitke te da će morati otpuštati radnike, demantiraju ih podaci Porezne uprave koja je zabilježila u 2015. godini da je promet ako gledamo sve pravne osobe ukupno najveći petkom te da je nedjeljom gotovo 50 posto manji promet u odnosu na petak - poručila je.
- Čak 36,7 posto hrvatskih radnika radi nedjeljom, dok je europski prosjek oko 25 posto, dakle četvrtina radnika. Naime, 8,3 posto radnika to radi redovito, a 28,3 posto povremeno - dodala je govoreći u emisiji Otvoreno.
-Radnici koja radi non stop za 3000 kuna nije smiješno i zabavno kad se ljudi, obitelji koje možda nikad niti ne kupuju, dođu zabavljati u shopping centre. A oko vaše teze da vjernici idu nakon mise u trgovačke lance, ne znam kako to možete zaključiti. Otkud uopće ta informacija da su vjernici ti koji idu kupovati nakon mise... Možda nisu - rekla je europarlamentarka.
Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete, smatra kako treba raditi i nedjeljom
- Rad nedjeljom ekstremno je kompleksna tema. S kojeg aspekta da o njoj govorim? S aspekta građanina, vjernika, obiteljskog čovjeka ili poslodavca? Vjerujte, nitko sretniji od mene da su svi ljudi u ovoj zemlji sretni, da nitko ne mora raditi vikendom, ne samo nedjeljom. Međutim, s aspekta poslodavca, normalna je želja svakog poslodavca da maksimizira prihode, dokle god to može i svaki će poslodavac učiniti isto. Nama su subota i nedjelja najjači dani u prodaji i zato radimo u te dane - kaže Školnik.
- U kompaniji u kojoj ja danas radim mi nemamo veliku fluktuaciju radne snage. Što vam to govori? Dakle, postoje velike razlike u plaćama i načinu rada između pojedinih trgovina. Mi živimo u slobodnom društvu, a naši radnici slobodnom su voljom potpisali ugovore o radu. To što ti ljudi, na žalost, nemaju izbora zarađivati više i raditi na boljim radnim mjestima, nije pitanje koje bi trebali rješavati poslodavci, već društvo i država- ističe Školnik. Dodaje kako je svojevremeno radio u Italiji, na čelu jednog velikog trgovačkog lanca i tamo se, pojasnio je, radi i subotom i nedjeljom i pojedinim blagdanima, koji su u Hrvatskoj neradni dani, poput Sveta tri kralja.
- Poljska, koja je također većinski katolička zemlja, također radi nedjeljom, a pojedini trgovački lanci u toj zemlji rade 24 sata bez prestanka. Njemačka, koja je zabranila rad nedjeljom ima najmanji natalitet u Europi. Pojedini trgovački lanci imaju čak i robotizirane sustave, visoko su automatizirani, zamislite kako izgleda situacija u tim kompanijama- govori Školnik.
- U Hrvatskoj je zakonom regulirano da se rad nedjeljom nagrađuje sa 35 posto većom zaradom, a blagdanima 50 posto većom zaradom. Posebna su kategorija studenti i potpuno se slažem kako po pitanju njih regulacija mora ići na drugačiji način. Vjerujte, nama poslodavcima koji poštujemo zakone ove zemlje prvima je u interesu da se strogo kazne oni koji ne poštuju radnička prava, a koja se tiču rada nedjeljom i blagdanima. Kršenja zakona valja sankcionirati jer to nam stvara nelojalnu konkurenciju- kaže Školnik i poentira:
- Na žalost, zabrana rada nedjeljom u nepovoljan bi položaj doveo upravo najteže zapošljivu kategoriju ljudi, s obzirom na dob, obrazovanje i vještine. Svi su naši radnici slobodni napustiti trgovačke lance. Pitanje je slobodne volje hoće li raditi u trgovini ili će napustiti ovu zemlju i otići u Dublin. Hajmo stvoriti društvo u kojemu nitko ne mora raditi vikendom i u kojem ljudi imaju dobre plaće, ali zabrana rada nedjeljom, u ovom trenutku, značila bi otkaze i manje novca u proračunu.