U bliskoj budućnosti izgledno je očekivati i do 40 posto pada sadašnje profitabilnosti hrvatskih banaka koja je trenutno najviša u ovom stoljeću. Zaključak je to analize pod nazivom ‘Zrnca pijeska stvaraju planine – kako rast depozitnih stopa utječe na profitabilnost banaka?‘ koji su na HNBlogu objavili Mate Rosan, viši savjetnik i Bono Beriša, stručni suradnik, oboje iz Direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost Hrvatske narodne banke.
Kako navodi taj autorski dvojac, snažan porast tržišnih kamatnih stopa u uvjetima pooštravanja monetarne politike povoljno se odrazio na profitabilnost banaka u Hrvatskoj. Naime, prinos na kapital (ROE) hrvatskih banaka – najvažniji pokazatelj profitabilnosti – prošle je godine dosegao razinu od 16,9. Koliko su banke postale profitabilne dovoljno govori podatak da je do sada najviša razina prinosa na kapital, malo iznad 15, zabilježena 2003. godine. Nakon 2007. pa sve do 2022. ROE nije prelazio razinu od 10.
Kako pojašnjavaju Rosan i Beriša, ovako visoka razina profitabilnosti ponajviše odražava visoku razinu kratkoročne likvidne imovine, uglavnom u obliku rezerva kod središnje banke koja zbog rasta ključnih kamatnih stopa ESB-a donosi veće prinose. Rastu profitabilnosti pridonijela je i razmjerna sporost pri podizanju depozitnih stopa.
– Banke su tako proširile svoje kamatne marže povećanjem kamatnih stopa na nove kredite te u manjoj mjeri na postojeće, i to u poslovanju s poduzećima i državom, gdje su ujedno znatno porasli neto kamatni prihodi. S druge strane, kamatna razlika u poslovanju sa stanovništvom ostala je razmjerno stabilna, pri čemu se nisu znatnije mijenjale ni kamatne stope na depozite kao ni na kredite. No, navedeni se trend najprije zaustavio, a onda i preokrenuo potkraj prošle godine – stoji u analizi.
Međutim, snažan porast kamatnih stopa na oročene depozite stanovništva počeo je potkraj trećeg tromjesečja 2023. utjecati na profitabilnost banaka. Kamatne stope na oročene depozite stanovništva započele su snažnije rasti od rujna 2023., s vremenskim odmakom u odnosu na stope na oročene depozite poduzeća, koje su snažno porasle još u prvoj polovini prošle godine. Autori smatraju da su dva razloga doprinijela povećanju kamata na štednju: izdavanje narodne državne obveznice i trezorskog zapisa te nastojanja pojedinih banaka da povećaju tržišne udjele.
Unatoč vidljivom povećanju kamatnih stopa na nova oročenja, kamatni troškovi banaka dosad su tek blago porasli jer kamatne stope na prekonoćne depozite i dalje su vrlo niske, dok su udjeli oročenih u ukupnim depozitima još uvijek razmjerno niski u odnosu na najviše zabilježene razine, ističu Rosan i Beriša.
– Konkretno, udio oročenih u ukupnim depozitima poduzeća porastao je lani sa 6,8 posto na 23,9 posto, što je i dalje znatno ispod razine koju je taj udio bilježio u razdoblju visokih depozitnih stopa do prije deset godina. S druge strane, udio oročenih u ukupnim depozitima kućanstava tek je nedavno počeo blago rasti i krajem prošle godine dosegnuo je 27 posto, čime je tek počeo zatvarati jaz prema maksimalnih 80 posto zabilježenih u prvoj polovini prošlog desetljeća – tvrde autori analize.
Prema njihovom mišljenju, intenzitet smanjenja dobiti zbog većih kamatnih troškova ovisit će ponajviše o brzini prelijevanja štednje iz prekonoćnih na oročene depozite. Međutim, u prethodnom desetljeću bankovni sustav bilježio je isključivo obratni proces, odnosno smanjenje udjela oročenih depozita u ukupnim depozitima pod utjecajem pada kamatnih stopa. Stoga su Rosan i Beriša u simulaciji razmotrili širok raspon scenarija, počevši od onih u kojima trenutačni udjeli ostaju nepromijenjeni, pa sve do scenarija u kojima se udjeli brzo vraćaju na povijesne maksimume.
Profitabilnost banaka u scenariju zadržavanja udjela oročenih depozita na postojećim razinama, uz blagi dodatni porast depozitnih kamatnih stopa na razini sustava (tri posto na oročene depozite stanovništva i 3,5 posto na oročene depozite poduzeća), suočila bi se s padom nominalne dobiti od približno 248 milijuna eura, što je otprilike 14 posto ocijenjene dobiti za 2023. godinu. U drugom rubnom scenariju, u kojemu bi se udjeli oročenih depozita vratili na maksimalne povijesne razine, dobit banaka snažno bi se smanjila, čak za više od 1,1 milijardu eura, što čini više od 60 posto ocijenjene lanjske dobiti. No, taj se scenarij ipak ne čini osobito vjerojatnim u kratkom roku, pa se izglednijima mogu smatrati scenariji u sredini promatranog raspona, prema kojima bi se profitabilnost mogla smanjiti između 20 i 40 posto nominalne dobiti iz 2023.
Nastavak rasta kamatnih prihoda u uvjetima povišenih tržišnih stopa mogao bi donekle ublažiti nepovoljan rast kamatnih troškova na profitabilnost. Postupna dospijeća postojećih kredita, odobrenih uz niske kamatne stope i rast kamatnih stopa na kredite stanovništvu s promjenjivim kamatnim stopama, i dalje će pridonositi kamatnim prihodima banaka. Ipak, utjecaj rasta kamatnih troškova trebao bi nadmašiti potencijalno povećanje kamatnih prihoda budući da stanovništvo raspolaže znatno većim iznosom depozita u odnosu na podignute kredite, a osobito u odnosu na kredite s kamatnim stopama promjenjivima u kratkom roku, naglašavaju autori analize.
– Naime, relativno visok udio kredita stanovništvu odobren je uz fiksne stope do dospijeća ili uz višegodišnje razdoblje fiksiranja kamatnih stopa. Dakle relativno je malo postojećih kredita kojima se stopa može mijenjati u nekom kraćem razdoblju, što pozitivno djeluje na kamatni prihod. Konačno, učinci rasta kamatnih troškova mogli bi biti nešto manji od procijenjenih i ako se kamatne stope zadrže na nižim razinama od gornjeg dijela raspona zbog inercije depozita, odnosno nesklonosti deponenata da sele depozite zbog kamatnih razlika – zaključuju Rosan i Beriša.