Dijelu građana koji su godinama, pa i desetljećima čekali na isplatu naknade za imovinu oduzetu u vrijeme komunističkog režima napokon dočekano rješenje često izazove kiseli osmijeh. Problem je, naime, u imovini koja se daje kao naknada, a to su dionice koje je vrlo teško unovčiti. Tek u manjem dijelu radi se o vrijednosnicama najpoznatijih domaćih kompanija, dok se lavovski dio odnosi na dionice tvrtki za koje je malo tko u široj javnosti uopće čuo i koje je prodati po nekoj primjerenoj cijeni – praktički nemoguće.
Zakonska regulativa određuje da se naknada za oduzetu imovinu isplaćuje isključivo u vrijednosnim papirima i poslovnim udjelima, a građani koji na to imaju pravo ne mogu birati dionice, već dobivaju ono što im odredi država. Za izvršenje pravomoćnih rješenja o naknadi za povrat imovine zadužen je Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) koji "ovlaštenicima naknade za oduzetu imovinu", kako se takvi građani službeno nazivaju, dodjeljuje dionice iz svog portfelja. Na pitanje koliko pravomoćnih rješenja o naknadi godišnje pristigne, iz te institucije ističu kako se na godišnjoj razini primjećuje pad njihova broja. – U 2023. godini CERP je zaprimio 15 pravomoćnih rješenja o naknadi – naglašavaju.
Izbor sve manji, nezadovoljstvo sve veće
Međutim, kako protječu godine i privatizacijski procesi, tako se i smanjuje CERP-ov portfelj, pa je izbor kompanija sve tanji, što dodatno generira nezadovoljstvo. Posljednja dionica koja je dospjela na listu za dodjelu je Velepromet Vukovar, prema odluci Upravnog vijeća CERP-a na sjednici održanoj 12. prosinca prošle godine.
Za one koji su za Velepromet čuli samo po stradanju u Domovinskom ratu kažimo da je riječ o vukovarskom trgovačkom lancu koji posluje već 63 godine, privatiziranom prije dva desetljeća. Danas je u većinskom vlasništvu malih dioničara, koji drže više od 70 posto dionica. Taj je trgovac nekad imao 135 trgovina, a sada posluje u dvadesetak objekata i prodavaonica na širem vukovarskom području. Prema podacima Poslovne Hrvatske, Velepromet je 2022. ostvario 4,3 milijuna eura ukupnih prihoda i neto dobit od 107 tisuća eura, zapošljavajući 72 radnika.
Iako tvrtka solidno posluje, njezine dionice ne želi – nitko. Barem ne po približno 11 eura, koliko je za njih prije dva mjeseca tražila država. Naime, CERP je u studenom objavio javni natječaj za prodaju gotovo 46.000 Veleprometovih dionica, odnosno nešto više od 11 posto državnog udjela, postavivši početnu cijenu na 526.000 eura. Međutim, kako stoji u izvješću o provedenom postupku javnog nadmetanja, tijekom javnog poziva nije zaprimljena nijedna prijava. Unatoč tome, 17.809 dionica Veleprometa nominalne vrijednosti 106.854 eura našlo se na listi dionica koje se dodjeljuju kao naknada za oduzetu imovinu.
Pregled prošlogodišnjih odluka CERP-a pokazuje da su se u 2023. na listi još našle i dionice hotelijerskih tvrtki Hotel Miran Pirovac, Hotel Split i Hotel Split Rezidencije, zatim prijevozničke tvrtke Istra-Auto te Međimurje IPC-a, softverske kompanije iz Čakovca. Uvršteni su i poslovni udjeli u ugostiteljskom poduzeću Zagrebački Plavi. Upravo te dionice kao jedan od deset nasljednika poslovnog prostora od 440 kvadrata u strogom središtu Zagreba nacionaliziranog 1960. dobio je i sugovornik Lidera koji je želio ostati anoniman (podaci poznati redakciji). Procijenjeno obeštećenje iznosilo je 21.000 eura.
Zadnje trgovanje - 2014. godine
Koliko se za te dionice realno može dobiti, teško je reći, s obzirom da je u dokumentu Središnjeg klirinško depozitarnog društva u koji je Lider imao uvid za dionice Hotela Miran Pirovac, Hotela Split, Hotela Split Rezidencije i Međimurje IPC-a navedena napomena da je "tržišna vrijednost nepoznata". Tržišna vrijednost od 79,63 eura poznata je jedino za dionicu Istra-Auta, ali je kao datum zadnje tržišne cijene naveden – 23. svibanj 2014. godine. Nelikvidnost dodijeljenih dionica, ali i činjenica da se s velikim brojem vrijednosnica u portfelju CERP-a odavno ne trguje na Zagrebačkoj burzi najveći je problem priče o isplati naknade za oduzetu imovinu.
Gnjevni ovlaštenici, kada shvate da su dobili vrijednosne papire koje ne mogu prodati praktički nikome, obraćaju se Zagrebačkoj burzi i CERP-u. Na Zagrebačkoj burzi ne mogu unovčiti dodijeljene dionice ako one nisu uvrštene u trgovinu, što je najčešće slučaj. Kako nam je kazao naš sugovornik, u CERP-u su mu na pitanje što da radi s dodijeljenim dionicama poručili da, sukladno javno dostupnim podacima, dionice trgovačkih društava koja se bave turizmom u Republici Hrvatskoj mogu postići dobru cijenu, a vlasnici dionica i poslovnih udjela stječu u kompanijama i prava koja im omogućuju sudjelovanje u upravljanju društvima i podjeli dobiti.
– Također, pojedina društva zainteresirana su za otkup svojih dionica/poslovnih udjela, slijedom čega stječete mogućnost neposredno sklopiti ugovor o prijenosu dionica/poslovnih udjela – utješili su našeg sugovornika u Centru. Drugim riječima, nakon godina čekanja na pravomoćno rješenje o naknadi, građane koji su na kraju dobili naknadu za oduzetu imovina u dionicama čeka i potraga za zainteresiranim kupcem što je većini ipak nemoguća misija.
Tijekom 2022. CERP je na listu uvrstio poslovne udjele u karlovačkoj Automehanici, osječkom Hotelu Central i Restoranu Grand te zagrebačkom Splendidu. Na pitanje kako komentiraju činjenicu da ovlaštenici često dobivaju nelikvidne dionice, iz CERP-a su nam odgovorili da prilikom izvršavanja pravomoćnih rješenja o naknadi CERP postupa u skladu s važećim zakonskim i podzakonskim propisima slijedom čega se dodjela dionica izvršava prema njihovoj nominalnoj vrijednosti.
Međutim, ovlaštenici koji dobiju dionice "živih" kompanija koje dobro posluju još mogu biti i sretni. U tom kontekstu valja podsjetiti da je 2021. u medijima snažno odjeknula CERP-ova odluka da se na listu dionica uključi i potpuno bezvrijedna dionica Belja. I to unatoč činjenici da je poslovanje nagodbom Agrokorovih vjerovnika preneseno na novu tvrtku Belje plus te je "staro" Belje u tom trenutku bilo u procesu brisanja iz sudskog registra. K tome, dionicom Belja prestalo se trgovati na Zagrebačkoj burzi još godinu ranije. Prema tadašnjim medijskim napisima, CERP u pojašnjenju naveo da je "jedina zabrana prilikom dodjele, propisana pozitivnim pravom, koju CERP kao obveznik izvršavanja pravomoćnih rješenja o naknadi ima, ta da ne smije dodjeljivati dionice ili poslovne udjele društava koja su u stečaju, što Belje d.d. nije".
Trakavica još iz 1997. godine
Inače, postupci povrata imovine nerijetko traju i više desetljeća s obzirom da su rokovi za podnošenje zahtjeva za donošenje rješenja o naknadi, odnosno vraćanju imovine u vlasništvo već davno protekli. Naime, takvi su se zahtjevi mogli podnijeti od 1. siječnja do 1. srpnja 1997. godine te od 5. srpnja 2002. do 7. siječnja 2003. godine. Iz Ureda pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter ističu kako do sada nisu zaprimili pritužbe građana na vrijednosne papire koje im CERP dodjeljuje kao naknadu za oduzetu imovinu. No, tijekom 2023. dobili su šest pritužbi koje se uglavnom odnose na dugotrajnost postupaka koji su započeli još 1997., donošenjem Zakona o povratu imovine.
Šimonović Einwalter ističe kako je upravo dugotrajnost postupaka najčešći i najveći problem oko povrata nacionalizirane imovine. – Osim problema dugotrajnosti, problemi koji se najčešće javljaju su pitanje je li osoba koja je podnijela zahtjev ovlaštenik naknade, odnosno prijašnji vlasnik (zbog smrti osoba kojima je imovina oduzeta) te promjena namjene/korištenja imovine koja je oduzeta, npr. nešto je oduzeto kao neizgrađeno građevinsko zemljište, a sada je tamo izgrađena nečija zgrada ili kuća – kaže Šimonović Einwalter.
Da je jedna nepravda stvorila drugu pokazuje i stav Ustavnog suda koji je još krajem 90-ih zaključio da ni jedna od tranzicijskih zemalja u kojima se pravno regulira i provodi denacionalizacija nema ekonomske snage vratiti u naravi svu oduzetu imovinu. Kada bi to i bila u stanju, nemoguće je nadoknaditi sve štetne posljedice nastale oduzimanjem. A građanima koji su kao obeštećenje dobili dionice koje ne mogu prodati ostaje tek nada da će im možda "kapnuti" kakva dividenda.