U deset godina članstva u Europskoj uniji hrvatske su tvrtke smanjile zaduženje u inozemstvu za pet milijardi eura, pa je tako razina prekograničnih kredita u tom razdoblju smanjena više od sto posto. Trend odlaska po kredit u inozemstvo, koji je bio osobito popularan među hrvatskim tvrtkama prije petnaestak godina, potpuno je preokrenut, a zaduženje izvan granica više nije toliko primamljiva opcija.
Iako se, naravno, i dalje mogu sporadično pročitati vijesti o tome kako je neka tvrtka refinancirala svoje obveze zaduženjem u drugoj državi, kao što je nedavno bio slučaj s Atlantskom plovidbom i kreditom u Singapuru, to je postalo više iznimka nego pravilo. Za brodarske tvrtke, za koje vrijede neka druga pravila i nema mnogo banaka specijaliziranih za njihovo financiranje, inozemno zaduživanje u pravilu je i dalje atraktivno, no za većinu ostalih kompanija strano kreditiranje izgubilo je magičnu privlačnost.
Dva su osnovna razloga zašto trava u susjedovu vrtu više nije zelenija. Smanjenje kamatnih stopa u Hrvatskoj i ukidanje prijašnjih ograničenja domaćih banaka u vezi s kreditiranjem.
– Jedan od razloga zbog kojih su tvrtke prije tražile izvore financiranja u inozemstvu nije samo visina kamatne stope nego i to što zbog regulativnih ograničenja ili internih pravila banaka nije bilo moguće dobiti kreditiranje. Danas, kad je to sve zahvaljujući ulasku u EU harmonizirano, ne samo kamatne stope nego i pravila igre, za većinu tvrtki nema posebnog motiva za odlazak u inozemstvo, osim eventualno komercijalnoga, no i on je vjerojatno nestao jer su u Hrvatskoj kamatne stope čak niže nego u većini zemalja EU-a – kaže financijski analitičar Andrej Grubišić.
Nakon što je 2006. Hrvatska narodna banka ograničila kreditiranje banaka na domaćem tržištu, mnoge kompanije krenule su u inozemstvo po potreban novac. Zbog te odluke domaće su banke, zato što nisu mogle izravno kreditirati, upućivale kompanije na svoje matične banke u inozemstvu pa se od kraja 2007. do rujna 2009. inozemni dug poduzeća povećao s 18,6 milijardi eura na oko 28,4 milijarde eura. Gubitku atraktivnosti stranog financiranja kumovao je i postupni pad kamatnih stopa u Hrvatskoj povezan s ulaskom u EU i većom stabilnošću zemlje, a prema posljednjim dostupnim podacima o prosječnim kamatnim stopama na prvi put ugovorene kredite nefinancijskim poduzećima koje nam je dostavio HNB, danas je u Hrvatskoj čak i jeftinije dobiti kredit nego, primjerice, u Sloveniji.
– Za kredite vrijedne od 250 tisuća do milijun eura prosječna kamatna stopa u Hrvatskoj iznosi četiri posto i u toj kategoriji kredita hrvatske banke nude kredite s najnižim kamatnim stopama u europodručju. Za kredite čija je vrijednost veća od milijun eura prosječna kamatna stopa u Hrvatskoj iznosi 4,19 posto i u donjoj je polovini europodručja, niže su u Austriji, Slovačkoj, Belgiji, Njemačkoj, Španjolskoj i Francuskoj, a za kredite čija je vrijednost niža od 250 tisuća eura prosječna kamatna stopa od 4,17 posto četvrta je najniža u europodručju; niža je samo u Austriji, Francuskoj i Luksemburgu – naveli su iz Hrvatske udruge banaka.
Koji su razlozi nižih kamata u odnosu na mnoge europske zemlje te zašto su uvjeti kreditiranja postroženi pročitajte u novom izdanju tiskanog i digitalnog Lidera.