Nedavna retorika ključnih ljudi ESB-a (Schnabel, Lane) sugerira da pad inflacije ispod 3 posto po prvi puta od 2021. godine ne bi trebao dati prevelik osjećaj sigurnosti u pogledu trajnog obaranja iste, piše glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.
Visoka neizvjesnost oko snažnog rasta plaća diljem euro područja te mogućih novih šokova na tržištu energenata zaslužuje pozornost u ocjeni potencijala obnavljanja inflatornih šokova. Nakon neočekivanog pada BDP-a u euro području u trećem kvartalu za -0,1 posto kvartalno narasla su, međutim, očekivanja tržišta u pogledu rezanja kamatnih stopa od 75-100 baznih bodova u drugoj polovici 2024. godine.
U današnjim vremenima ne suočavamo se dakle s uobičajenim podizanjem kamatnih stopa koja će prije ili kasnije biti poništena kroz rezanje kamata, dodaje Stojić.
Umjesto toga, nakon godina nulte i negativne kamatne stope, zapadne se zemlje suočavaju s potpuno drugačijim režimom kamatnih stopa. Mnogi poslovni modeli više nisu održivi jer je prag profitabilnosti trajno porastao. Tvrtke se moraju ponovno natjecati za kapital i nositi se s višim kamatama. Prilagodba novom režimu kamata trajat će mnogo dulje nego kod uobičajenog povećanja kamatnih stopa.
Stoga je vjerojatno da će ekonomske slabosti potrajati neuobičajeno dugo te okarakterizirati i 2024. te 2025. godinu. U takvim uvjetima najizgledniji scenarij je onaj postupne rekalibracije kamatnih stopa naniže, ali ne prebrzo s obzirom na neizvjesnost u pogledu kretanja inflacije.