Ministarstvo financija i Institut za razvoj i međunarodne odnose predstavili su publikaciju ‘Hrvatska i međunarodne financijske institucije: 30 godina suradnje‘ čime su obilježili i 30 godina prisutnosti međunarodnih financijskih institucija na teritoriju Republike Hrvatske.
Događaj je otvorio ministar financija Marko Primorac rekavši da je prije 30 godina Hrvatska uspostavila suradnju sa Svjetskom bankom, Europskom bankom za obnovu i razvoj te brojnim drugim institucijama koje su Hrvatsku pratile kroz najnoviju povijest i koje su bile tu u svim fazama, od osnutka preko ulaska u Europsku uniju pa na kraju i tijekom ulaska u eurozonu kao posljednjim dostignućem, a ostaje još i pristup OECD-u.
– Prvi zajam Republici Hrvatskoj bio je onaj zajam Svjetske banke, radi se o 128 milijuna dolara za projekt hitne obnove nakon rata. Slijedili su i drugi instrumenti i modeli suradnje, a sredstva su podržala velik broj projekata iz niza područja, poput pravosuđa, znanosti, inovacija, zdravstva, sustava socijalne skrbi i prometa. Današnji pojam suradnje Republike Hrvatske sa međunarodnim financijskim institucijama prelazi 11,5 milijardi eura zajmova za financiranje javnih projekata – rekao je Primorac u prostorijama Ekonomskog fakulteta u Zagreba.
Izazova još uvijek ima
Govoreći o pristupu OECD-u Primorac je naveo da taj pristup ne vidi kao korist za Hrvatsku, nego sve procese koje je potrebno obaviti na putu prema pristupanju doživljavaju kao važne procese koji će unaprijediti administrativni i zakonodavni okvir te poslovne prakse.
– Mi smo u proteklom razdoblju napredovali od zemlje niskog dohotka i značajne korisnice sredstava razvojne pomoći do države koja ciljano koristi financijske instrumente, ali postaje i donator pomoći. Ponosni smo što je Hrvatska danas klasificirana prema klasifikaciji Međunarodnog monetarnog fonda kao zemlja visokog dohotka i mislim da se nedovoljno o tome govori. To nije neka naša subjektivna procjena nego je to činjenica prema klasifikaciji Monetarnog fonda – kazao je Primorac dodajući da se Hrvatska prošle godine pridružila i klubu zemalja koje doniraju sredstva za zemlje niskog dohotka u okviru Međunarodnog udruženja za razvoj te na ovaj način aktivno pridonosimo globalnim razvojnim ciljevima.
– Ove godine smo ostvarili i prvu značajniju suradnju s IDB-om, američkom razvojnom bankom, kroz osnivanje mehanizma temeljem kojeg će se pružiti savjetodavna pomoć institucijama u Hrvatskoj i državama u regiji Latinske Amerike – izjavio je ministar financija.
Ipak, izazova još uvijek ima, a dug je put u smislu daljnjeg jačanja institucija, unapređenja poslovnih praksi, povećanja produktivnosti, povećanja dohotka i postizanja razine prosjeka razvijenosti Europske unije, smatra Primorac, no sve što je postignuto do sada daje dodatan poticaj i nadu da će se to ostvariti.
Niz reformi
Napomenuo je ministar i da provode niz reformskih procesa, a u najavi imaju i značajnu reformu – reformu sustava upravljanja javnim poduzećima gdje se planira uspostava zakonodavnog okvira, uspostava bolje i učinkovitije prakse, izrada vlasničke politike kojom će se definirati što se očekuje od javnih poduzeća, a izradit će i ključne pokazatelje koje žele postići. Na kraju, tražiš će se i veća transparentnost uprava i nadzornih odbora.
Posla, kaže Primorac, ima, a za njegovo izvršenje računaju na daljnju podršku međunarodnih financijskih institucija.
Povodom obilježavanja 30 godina suradnje s međunarodnim financijskim institucijama održana je i panel rasprava na kojoj su govorili Slađana Ćosić, voditeljica Grupe Europske investicijske banke (EIB) u Hrvatskoj, Vedran Panjković, zamjenik direktorice ureda Europske banke za obnovu i razvoj u Hrvatskoj, Jehan Arulpragasam, direktor Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju, Makedonka Mateska, country manager za Hrvatsku u Razvojnoj Banci Vijeća Europe (CEB) te Josip Pavković, član Uprave u Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR).
Arulpragasam je istaknuo da se Svjetska banka prilagodila promjenama kroz koje Hrvatska prolazi.
– Prilagodili smo se tijekom vremena, Hrvatskoj mnogo novca dolazi iz europskih institucija, no pružamo tu i tehničku pomoć – kazao je dodajući da razvoju treba vremena, no već sada rade na planu za buduću petogodišnju suradnju. Arulpragasam se složio s Primorcem rekavši da ne treba gledati što Svjetska banka može učiniti za Hrvatsku, nego se sada može gledati i što Hrvatska može učiniti za Svjetsku banku i ostatak svijeta.
Znanje i iskustvo
– Hrvatska ima znanje i iskustvo pa možemo učiti iz tog iskustva – zaključio je direktor Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju.
EIB se pak fokusira na zelene projekte, a kako promet najviše pridonosi emisijama CO2, Ćosić je izjavila da će se zato sada fokusirati na željeznice pa će 900 milijuna eura zajma ići u rehabilitaciju željezničke infrastrukture u Hrvatskoj. Napomenula je i da su 166 milijuna eura već uložili u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost u posljednjih nekoliko godina.
– Nastavljamo dalje i fokusirat ćemo se na zelenu tranziciju kroz financijsku, ali i savjetodavnu pomoć – rekla je Ćosić.
U EBRD-u su već donijeli strategiju rada u Hrvatskoj pa će se u nadolazećim godinama fokusirati na razvoj tržišta kapitala što je nužno za ulazak u OECD. Također, prema Panjkoviću, voljeli bi se zabaviti i segmentom korporativnog upravljanja i upravljanja javnom imovinom. Veliku im važnost igra i konkurentnost te održivost pa im i to ulazi u strategiju. CEB-u je, prema Mateski, prioritet područje socijalnog i pristupačnog stanovanja, a do sada su u svom djelovanju na teritoriju Hrvatske odobrili 28 kredita u iznosu od 1,5 milijardi eura u gotovo svim sektorima.
Kroz HBOR pak ‘prolazi‘ oko 50 posto svih zajmova koje je Hrvatska dobila od međunarodnih financijskiih institucija, a u fokusu za dalje im je regionalni i ruralni razvoj, intenzivnija pomoć pri izvozu, otpornost te suradnja s Europskim investicijskim fondom.