Aktualno Klub izvoznika Preporučeno

Klub izvoznika: Vujčić – Hrvatska je spremna za usvajanje eura

Hrvatska će imati puno veće koristi od uvođenja eura, nego što će imati troškova i u interesu nam je započeti proces ulaska u eurozonu. Poboljšanje makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja, kao i dostatna razina realne konvergencije govore u prilog našoj spremnosti za početak razgovora s institucijama EU o pokretanju procesa uvođenja eura. Glavni izazov bit će pridobivanje potpore država članica i institucija EU za pristupanje tečajnom mehanizmu, koja dobrim dijelom ovisi o njihovoj spremnosti na širenje europodručja. Glavna je to poruka Borisa Vujčića, guvernera Hrvatske narodne banke koji je u utorak gostovao na 26. Liderovom Klubu izvoznika kojeg je ugostila tvrtka Dalekovod.

>>>Guverner Vujčić na prvom ovogodišnjem Klubu izvoznika

Vujčić je predstavnicima 30-tak najjačih izvozničkih tvrtki koje su članice Kluba, detaljno predstavio Eurostrategiju, dokument koji analizira koristi i troškove uvođenja eura i koji je podloga za javnu raspravu. Hrvatska trenutno zadovoljava svih pet kriterija za uvođenje eura, ali se ne nalazi u procesu tečajnog mehanizma, prvom koraku u procesu koji traje dvije godine prije službenog uvođenja eura.

– Fiskalno stanje države neće biti dovoljno, Hrvatska će prvenstveno morati dokazati da ima jasno definirane strateške odrednice i da je pokrenula niz reformi ekonomske i strukturne politike, što će biti glavna podloga za razgovor s europskim partnerima. Te reforme su nam potrebne neovisno o ulasku u eurozonu, istaknuo je Vujčić.

>>>Eurozona mora dovršiti bankovnu uniju – novi čelnik eurogrupe

Vujčić glavnu korist od uvođenja eura vidi u uklanjanju valutnog rizika kojeg smatra jednim od glavnih izvora ranjivosti hrvatskog gospodarstva.

– Preko 500 milijardi kuna duga je u eurima, što je 150 posto iznosa BDP-a. Snažnija deprecijacija kune značajno bi povećala teret otplate duga za stanovništvo, poduzeća i državu. Valutni rizik je ujedno i najveći rizik investitora u Hrvatskoj koji se najviše brinu o stabilnosti tečaja, kazao je Vujčić.

Uvođenjem eura smanjile bi se i kamatne stope, odnosno troškovi zaduživanja za sve sektore hrvatskog gospodarstva bili bi niži jer bi se smanjile premije na rizik i regulatorni troškovi. Niži bi bili i transakcijski troškovi u platnom prometu. Hrvatska bi imala pristup mehanizmima financijske pomoći europodručja, na koji se većim dijelom oslanja Grčka. No s druge strane morala bi i participirati u mehanizmima pružanja pomoći, ali ne u novcu nego u garancijama koje bi se aktivirale po potrebi. Euro bi imao i pozitivne učinke na investicije i izvoz, veću transparentnost i usporedivost cijena.

Izvoznici su praktički jednoglasno podržali uvođenje eura kao nacionalne valute, a svoje komentare iznijeli su Emanuel Kovačić iz INA-e koja u poslovanju koristi razne strane valute, Tamara Perko iz HBOR-a, Đuro Horvat iz Tehnixa, Darko Pappo iz Brodosplita te Boris Popović iz Alarm automatike. Popović se osvrnuo na to da će uvođenjem eura još izloženije biti tvrtke koje nisu izvoznici jer mogu očekivati još više strane konkurencije, na što je Vujčić rekao da predviđa isti scenarij kakav je bio kad je Hrvatska ušla u Europsku uniju: pomoglo je onima koji su dobri, a onima koji nisu nije.

Od ostalih govornika na Klubu izvoznika Alen Premužak, predsjednik Uprave Dalekovoda, ukratko je predstavio rezultate poslovanja kompanije te najavio da će u ožujku tvrtka do kraja isplatiti sve dobavljače te da kao vjerovnici u pred stečajnom postupku ostaju samo banke. Bit će to prilika za Dalekovod da dio sredstava napokon iskoristi za razvoj ili akvizicije za koje nije bilo mogućnosti. Posljednjih godina prihodi Dalekovoda rasli su prosječno za 15 posto godišnje, a 64,3 posto ih je ostvareno na inozemnim tržištima. Iako većinu poslova Dalekovod ima ugovoreno na tržištu Skandinavije, Premužak je najavio osvajanje nekih potpuno novih tržišta.

U uvodnom dijelu izvozničkog skupa Manuela Tašler, zamjenica glavnog urednika Lidera, predstavila je detaljno kontrolnu ploču hrvatskog izvoza, koji je, prema Liderovim kriterijima dobio ocjenu minus tri (od ukupno deset). Kako je istaknuo Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, dobri rezultati u izvozu isključivo su još uvijek rezultat napora privatnog sektora, a ne strateškog promišljanja kreatora gospodarske politike.