Aktualno Preporučeno Studentski Lider klub

Caroline Hornstein Tomić o mladim talentima: Zašto je dobro odraditi ‘job shadowing’

Jozo Knez
Autor Jozo Knez

Na dvodnevnoj konferenciji povodom završetka projekta ‘EDU-LAB – New Danubian Governance in Labour market Relevance of Higher Education’ potpisana je i ‘ Dunavska povelja za mlade talente’. Tema konferencije je je poduzimanje mjera za bolje povezivanje akademskog i poslovnog sektora u Hrvatskoj i ostalim zemljama dunavske regije. Kako bi se smanjio trend iseljavanja mladih ljudi iz zemalja dunavske regije te iz ruralnih područja u gradove potrebno je, između ostaloga, povećati relevantnost visokoškolskog obrazovanja što posljedično omogućuje bolju zapošljivost mladih ljudi. Upravo time bavio se dvoipolgodišnji projekt EDU-LAB čiji je cilj poboljšanje profesionalnih prilika mladih ljudi u 10 zemalja dunavske regije.

Više o samom projektu i Dunavskoj povelji, ispričala nam je doc. dr. sc. Caroline Hornstein Tomić, predsjednica Uprave zaklade Znanje na djelu koja je hrvatski partner ovog događanja.

Za početak, možete li nam predstaviti Vašu zakladu Znanje na djelu, s čim se bavite, koji su ciljevi zaklade?
Obrazovanju u Hrvatskoj nedostaje praktično učenje, učenje u praksi, učenje povezano s potrebama poslodavaca i tržišta rada. A upravo praktično znanje i primjenjivo iskustvo je ključno kao priprema za uspješno uključivanje mladih ljudi u tržište rada. Zaklada Znanje na djelu radi upravo to, spaja obrazovanje i radno iskustvo.

Kroz naše programe za učenike osnovnih i srednjih škola, upoznajemo mlade ljude sa radnim procesima ali i sa očekivanjima poslodavaca, i tako im pomažemo u izboru buduće karijere. Istovremeno približavamo gospodarstvu njihove buduće zaposlenike. Učenici danas, a često niti njihovi roditelji i nastavnici, nisu dovoljno upoznati s trendovima i promjenama na tržištu rada i ne znaju što i kako izabrati, a moderno gospodarstvo treba njihove odluke što prije. A društvo im mora pomoći donijeti pravu odluku adekvatnim i praktičnim obrazovanje.

Kažete da nudite razne programe kako bi se stekle vještine koje se ne steknu kroz školovanje – o kakvim se programima radi, tko ih provodi i gdje se održavaju?
Naši temeljni programi nude učenicima jednodnevne ili dvodnevne posjete našim partnerskim kompanija. Učenici se na licu mjesta upoznaju s radnim okruženjem i imaju priliku razgovarati s zaposlenicima o njihovom poslu, o znanjima i kompetencijama koje su potrebne za obavljanje nekog posla. Na taj način učenici mogu konkretno povezati sadržaje koje uče u raznim područjima i predmetima s konkretnim poslovima u tvrtkama.

Što je job shadowing – možete li nam pojasniti taj pojam?
Job shadowing doslovno znači praćenje nekoga poput sjene. Dat ću vam konkretan primjer, ako se neki od naši učenika odluči da dva dana provede u npr. arhitektonskom uredu, pratit će svog mentora u stopu. Ići će s njime na sastanke s investitorima, ići će na gradilište, sudjelovati će u rješavanju nekog zadatka.. na taj način će lako uočiti koje sve poslove obavlja jedan arhitekt, koje sve vještine i kompetencije mora posjedovati da bi bio uspješan, jer nije dovoljno da zna dobro projektirati, mora znati kako prezentirati sebe i svoju ideju, kako pregovarati s teškim klijentima, kako prenijeti svoje zamisli suradnicima, kako pratiti troškove..

Projekt EDU LAB traje nešto više od dvije godine – o čemu se tu radi, s čim se bavio sam projekt i koji su mu bili ciljevi te jesu li svi ostvareni?
Zaklada Znanje na djelu je bila partner na velikom Interregovom programu EDU-LAB koji je uključivao 28 partnere ne samo iz obrazovnog i poslovnog svijeta već i predstavnike javne uprave, ministarstva i agencija. Upravo smo danas na završnoj konferenciji imali priliku čuti da je to bio jedan od najuspješnijih programa u regiji i da je svojim rezultatima nadmašio očekivanja.

Jedan od ciljeva je bio potaknuti dijalog i suradnju unutar tzv. Triple helixa,, dakle između kompanija, sveučilišta i ministarstva.

Sve zemlje u regiji susreću se sa vrlo sličnim problemima, a to je neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva, nedostatak mladih stručnjaka, odnosno nedostatak specifičnih kompetencija za pojedine sektore i visoka stopa tzv, odljeva mozgova.

Tijekom projekta partneri i njihovi dionici su imali priliku uspoređivati najbolje prakse i zajedno razmotriti moguće korake i rješenja za te probleme. To je bilo vrlo zanimljivo i korisno iskustvo za sve strane, puno smo naučili jedni od drugih. Ali smo zaključili da nema rješenja koje se može jednostavno primijeniti u svim zemljama na isti način, no postoje koraci koje sve zemlje mogu ugraditi u svoj put.

Drugi cilj je bio potaknuti stvaranje zakonodavnog okvira koji će omogućiti priznavanje i akreditaciju dualnih stručnih kvalifikacija. To se dogodilo upravo tijekom projekta u Srbiji, njihov parlament je usvojio zakon o dualnom obrazovanju.

Treći cilj je bio potaknuti pilot projekte tijesne suradnje poslovnog svijeta i veleučilišta u kreiranju profesionalnih studijskih programa. Odličan primjer su bile Slovačka i Mađarska koji su, isto upravo tijekom projekta, uspjeli akreditirati prvi profesionalni dualni studij za automobilsku industriju.

Što je Dunavska povelja za mlade talente?
Zaklada je u ovom projektu bila zadužena da sve ono što smo naučili i o čemu se raspravljalo tijekom projekta pretoči u Dunavsku povelju za mlade talente koji su, na svečanoj ceremoniji koja se održala u Zagrebu, potpisali svi partneri. To je jedinstven dokument kojim se uspostavlja novi model upravljanja obrazovanjem s ciljem čvršćeg povezivanja akademskog i poslovnog sektora na održiv i dugoročan način.

Što mislite o kurikularnoj reformi? Jesmo li na pravom putu ili smo opet skrenuli s pravih tema a okrenuli se onim manje bitnim?
We are on a good way, but there is no time to lose.

Komentari