17. rujan 2019.

Edis Felić: Agrokorovi dobavljači ne mogu biti jedini krivci za mjenice

Neki dobavljači misle da DORH ne može dokazati da su Agrokoru izdavali mjenice za nepostojeće poslove jer na mjenici ne piše o kojem je poslu riječ. Zato će biti zanimljivo čuti što o tome misli sud

 

Ne izlazi mi iz glave razgovor koji sam vodio s direktorom veće tvrtke. Razgovarali smo o temi koju sam pripremao, a onda je razgovor, kako to obično biva, skrenuo i na drugu temu – on smatra da Agrokorovi dobavljači ne bi trebali biti kažnjeni za potpisivanje mjenica.

Nisam o tome namjeravao pisati, no nakon nekoliko dana razmišljanja odlučio sam, dragi čitatelji, iznijeti i njegove argumente. Naime, mojem je sugovorniku sporno što DORH tvrdi da su mjenice potpisivane za nepostojeći posao, odnosno da su dobavljači nešto kupili od Agrokora (ili tvrtki u njegovu sustavu), a zapravo nisu, te su za to uredno izdali Agrokoru mjenicu. Zatim je Agrokor otišao u faktorinšku kuću i za malo manji iznos naplatio tu mjenicu (eskontirao je) prije roka naplate i tako došao do novca. Faktorinška je kuća mjenicu naplatila na dan dospijeća, a Agrokor je pazio da do tada vrati novac dobavljaču. Novac za uplatu dobavljaču nalazio je opet putem prije eskontiranih mjenica drugih dobavljača. Sve je to poznato jer je tako DORH opisao radnje između Agrokora i njegovih dobavljača tvrdeći da posao zapravo nije napravljen (nije isporučena roba ili usluga).

Što ne piše na mjenici

Međutim, argument je moga sugovornika da je mjenica vrijednosni papir na kojem nije obvezno navesti što je predmet kupoprodaje. Primjerice, tvrtka A kupi jabuke od trgovačkog lanca B, međutim tvrtka A u tom trenutku nema novca da plati te jabuke pa trgovačkom lancu B izda mjenicu s rokom plaćanja od šezdeset dana. Ali na mjenici nije obvezno napisati da je riječ o kupoprodaji jabuka; zapravo, nije obvezno navesti o kakvom je poslu riječ. Mjenica je samo dokaz da tvrtka A duguje trgovačkom lancu B zbog obavljenog posla.
Sugovornik smatra da je to ključ cijele priče i da DORH ne može dokazati da posla između dviju tvrtki nije bilo jer na mjenici ne piše o kojem je poslu riječ. Doduše, neki bi mogli reći da u to vrijeme nije izdana nikakva faktura trgovačkog lanca B tvrtki A na kojoj bi se vidjelo o kojem je poslu riječ, no sugovornik smatra da usprkos tomu ne može netko sa sigurnošću tvrditi da posla nije bilo jer je logično da nitko neće, pa tako ni tvrtka A, izdati mjenicu nekomu ako tu nema kupoprodaje. To bi bilo kao da nekomu daruje novac.
Ipak, s obzirom na to da nisam stručnjak za takva pitanja i da je sve to vrlo osjetljivo, ne bih u ovom trenutku zauzimao stajalište, ali odlučio sam to staviti na papir, pa neka pravni i financijski stručnjaci razmotre argumente moga sugovornika. Kad već pišem o tome, dodao bih još nešto. Prije godinu dana razgovarao sam s velikim poduzetnikom koji će morati otplaćivati dio Agrokorova duga. Bio je gotovo pred stečajem, ali u posljednji se trenutak izvukao i tada mi je rekao da prihvaća svoju odgovornost i spreman je snositi dio tuđeg (Agrokorova) duga, ali da bi bio red da i banke i faktorinške kuće također snose svoj dio odgovornosti jer su i same sudjelovale u tome.

Nitko nije smio reći 'ne'

I mislim da ima pravo. Dobavljači ne bi smjeli snositi najveći dio odgovornosti, a kako vidimo – nekima od njih prijeti i kazna prihvati li sud DORH-ove argumente o izdavanju mjenica Agrokoru. Tada mi je taj poduzetnik ispričao da su ugovore o otkupu tih mjenica kreirale faktorinške kuće. Naime, budući da je HNB zabranio bankama daljnje kreditiranje Agrokora, banke su osnivale faktorinške tvrtke i s Agrokorovim predstavnicima dogovarale poslove eskonta mjenica. Agrokorovi dobavljači bili su samo novi izvori financiranja koji su, rekao mi je tada poduzetnik, bili prisiljeni na to jer je Agrokoru prijetila još dublja nelikvidnost. K tome, rekao mi je, nitko se od poduzetnika nije usudio prvi reći 'ne' takvu financiranju iako su i sami bili svjesni da je model izdavanja mjenica samo odgodio ono što se na kraju dogodilo. Bez obzira na argumente s početka priče moga nedavnog sugovornika, dobavljači nisu jedini krivci i u tom su lancu zapravo bili najslabija karika koja bi mogla najviše nastradati, što zaista nije uredu. Kako god bilo, bit će zanimljivo vidjeti kako će sud reagirati na argumente moga sugovornika i drugih dobavljača. 

POST SCRIPTUM
Jednom je guverner HNB-a Boris Vujčić rekao da su prije afere Agrokor 'svi znali sve'. HNB je, zaista, u jednom trenutku zabranio bankama daljnje kreditiranje Agrokora, ali znao je da su to nastavile raditi njihove faktorinške kuće uvlačeći i dobavljače. Uostalom, što je radila Hanfa pod čijom su nadležnošću faktorinške kuće?! Budimo iskreni, ako su svi sve znali, što su radili u DORH-u i ne bi li možda taj isti DORH trebao podignuti optužnicu protiv – sama sebe!