Dio je našega strateškog smjera povećati ulaganja u istraživačko-razvojne djelatnosti, dakle u projekte s najvećim potencijalom rasta i razvoja
Na samom kraju ove godine, kad se nakon svega učinjenog podvlači crta, sa zadovoljstvom možemo reći da su tijekom 2019. pokrenuti mnogi pozitivni gospodarski trendovi, a stvoreni su i odlični temelji da se oni nastave u vremenu pred nama. Nije to pitanje samo nekoga subjektivnog dojma, već u prilog tomu idu i sve posljednje relevantne brojke, kao i neki drugi pokazatelji koji naznačuju da je smjer koji smo si zadali dobar te da iduće godine u tom istom smjeru moramo ići još brže.
Rekordni rast u prvom kvartalu
To podrazumijeva povećanje ulaganja u područje istraživanja i razvoja, ubrzavanje rasta gospodarstva uz više investicija usmjerenih prema inovacijama te nastavak rasterećenja poduzetnika, kako bi se na taj način otvorio prostor za daljnje povećanje plaća u privatnom sektoru. Preduvjeti za lakše dostizanje tih ciljeva i nošenje s izazovima koji stoje pred Hrvatskom u 2020. stvoreni su odgovornom fiskalnom politikom i očuvanjem stabilnosti, kako političke, tako i monetarne.
Rezultat takve politike vidljiv je u podatku prema kojem smo u prvom kvartalu ove godine imali najvišu stopu realnog rasta BDP-a još od 2007., a na godišnjoj razini očekujemo stabilan rast od tri posto. Pri tome posebno veseli što su, uz osobnu potrošnju, podršku rastu napokon dali investicije i izvoz. Ova stopa rasta iznad je prosjeka EU, što je važno u kontekstu usporavanja gospodarstava zemalja u okružju, osobito onih koje su naši najvažniji vanjskotrgovinski partneri, poput Njemačke i Italije. Ta situacija pripisuje se slabljenju svjetskoga gospodarstva, rizicima koje generiraju globalni trgovinski sukobi te politički faktori poput Brexita. U tom smislu jasno je da Hrvatska ne može potpuno ostati imuna na takva gospodarska kretanja, no različitim mjerama nastojat ćemo anulirati sve moguće negativne posljedice koje bi se mogle pojaviti. Ipak, važno je da budemo svjesni kako postoje različiti izazovi u perspektivi – od velikih tehnoloških promjena, sve kompetitivnijeg tržišta, napetih međunarodnih trgovinskih odnosa pa sve do zahtjeva za održivim poslovnim modelima. Sve su to veliki izazovi, kako za naše tvrtke i nas kao kreatore politike, tako i za cijelu Uniju.
Jači iskorak u digitalizaciji
No, bez obzira na najave, važno je da u Hrvatskoj nastavimo stvarati pozitivno poduzetničko okružje, čemu su itekako pridonijeli i neki događaji ove godine. Tu ponajprije mislim na vraćanje investicijskoga kreditnog rejtinga, rast na globalnoj ljestvici konkurentnosti te na velik pomak na ljestvici Doing Business Svjetske banke. Takav trend rasta želimo nastaviti i iduće godine, na čemu radimo vrlo aktivno i predano. Nedavno smo predstavili novi Vladin digitalni servis za brže i jednostavnije pokretanje poslovanja – Start. Tako će se u Hrvatskoj od sada, ispunjavanjem jednoga digitalnog obrasca, moći pokrenuti posao u samo nekoliko dana, i to bez prevelikog obilaženja šaltera i prikupljanja brojne dokumentacije. No, kao što i ime servisa nalaže, to nije kraj, već početak. U idućem koraku omogućit ćemo pokretanje poslovanja inozemnim osnivačima, što nam je jako važno iz perspektive privlačenja novih stranih investicija. Planiramo uvesti i mogućnost upisa promjena u poslovanju te Start pretvoriti u prepoznatljiv digitalni pretinac svakog poduzetnika. Pravi iskorak tek moramo napraviti u segmentu digitalizacije gospodarstva. Zato je i ova aplikacija početak. Morat ćemo mnogo više poticati poduzeća na uporabu novih tehnologija, jer su najveći dobitnici u ovoj godini bili upravo oni koji su odlučili uhvatiti val digitalizacije, o kojoj sada više ne govorimo u kontekstu budućnosti, već je postala dio naše svakodnevice.
Kad spominjemo nove investicije, važno je naglasiti da je dio našega strateškog smjera povećati ulaganja, i privatna i javna, u istraživačko-razvojne djelatnosti te u inovativne projekte i poduzeća, dakle u projekte koji odgovaraju na stvarne potrebe u industrijama s najvećim potencijalom rasta i razvoja. Već sada to činimo nizom različitih mjera, koje su pomogle da ta ulaganja kontinuirano rastu, pa je tako u posljednje tri godine investirano više od 9,8 milijardi kuna. Prošle godine to je značilo povećanje od 17,8 posto u odnosu na godinu prije te se udio izdataka za istraživanje i razvoj u BDP-u povećao na gotovo jedan posto. Mjerama koje ćemo provoditi u idućem razdoblju taj će postotak sigurno još više rasti, a cilj nam je u što skorijem vremenu dostići razinu EU od 2,5 posto.
Pred nama je ekonomska transformacija
Naime, do kraja ove i tijekom 2020. planiramo objaviti dodatna četiri poziva, ukupne vrijednosti oko 1,1 milijardu kuna. U planu je i raspisivanje prvog natječaja vezanog uz industriju 4.0 jer je sada već jasno da su inovacije i nove tehnologije nužne za veću produktivnost i konkurentnost poduzeća. Poticajima nastojimo povećati i broj novoosnovanih poduzeća te kapacitet zapošljavanja u sektorima budućnosti koji rabe IKT i uključuju se u digitalno okružje, dakle podržati što više kvalitetnih projekata koji podrazumijevaju transfer tehnologija i nove inovativne proizvode jer takva radna mjesta zadržavaju visokokvalificiranu radnu snagu, mlade stručnjake za ICT – inženjere.
Približavanje Hrvatske najrazvijenijima
Još je jedan veliki izazov pred nama, a to je predsjedanje Vijećem Europske unije u prvoj polovini 2020. Bit će to velika prilika za nas s obzirom na prioritete predsjedanja u ekonomskom dijelu, odnosno jačanje unutarnjeg tržišta, konkurentnost, koheziju i konvergenciju. Upravo tijekom predsjedanja Hrvatske i Njemačke dovršit će se izrada okvira za financijsko razdoblje 2021. – 2027., što će uvelike odrediti smjer daljnjih ulaganja, kako na razini Hrvatske, tako i cijele EU. Kako bismo spremni dočekali to razdoblje, u završnoj je fazi izrada naše Nacionalne razvojne strategije do 2030. koja će postaviti temelje za sve naše buduće razvojne strategije i nacionalne planove, operativne i programske dokumente. Glavni fokus Hrvatska će pritom staviti na digitalizaciju gospodarstva, industrijsku politiku i strategiju razvoja malih i srednjih poduzeća.
Dakle, poruka je jasna, želimo se gospodarski i društveno što više približiti najrazvijenijim članicama EU i jačati konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. Pred nama je ekonomska transformacija u načinu na koji poslujemo, upravljamo te se koristimo različitim znanjima i tehnologijama.
Jesmo li sposobni kreirati i održati okružje koje će podržati takvu transformaciju? Ja vjerujem da jesmo!