29. prosinac 2020.

Dražen Oreščanin: Trebali bismo biti zadovoljni ako 2021. ostvarimo bilo kakav rast

Dražen Oreščanin   

Za Liderovu publikaciju Poslovna 2021. mnogi decison i opinion makeri napisali su svoje viđenje onoga što očekuju u 2021. godini. Ovaj tekst napisao je Dražen Oreščanin iz Udruga Glas poduzetnika te vlasnik Poslovne inteligencije

Budimo jasni: 2021. bit će veoma teška godina za globalno i za hrvatsko gospodarstvo. Većina zemalja počet će s cijepljenjem u siječnju i nije realno očekivati da će se gospodarske aktivnosti normalizirati u prvoj polovici godine. Hrvatska je ekonomija jako ovisna o turizmu, a tržišni analitičari procjenjuju da će se on tek 2024. vratiti na razinu iz 2019. Iz te perspektive Vladina predviđanja da će ove godine BDP pasti za devet posto, a da će sljedeće godine rasti za šest posto, izgledaju kao da su se osmišljavala pod utjecajem halucinogenih supstancija.

U prvome kvartalu sljedeće godine također ćemo zabilježiti velik pad BDP-a – treba imati na umu da je prvi kvartal 2020. bio 'normalan' i da će u prvom kvartalu 2021. biti pad od desetak posto u odnosu na 2020. Ako u svim preostalim kvartalima budemo zabilježili rast od pet posto u odnosu na 2020. (što je vrlo optimistično), BDP bi na kraju 2021. trebao porasti od jedan do dva posto. Trebali bismo biti zadovoljni ako 2021. ostvarimo bilo kakav rast i ako ne prijeđemo stopu zaduženosti od sto posto BDP-a.

Demokratski pritisak Pokušat ću objasniti što se mora napraviti kako bi hrvatsko gospodarstvo krenulo prema nekakvom oporavku 2021. i sljedećih godina.

Treba osigurati sredstva za opstanak raznih turističkih djelatnosti, što znači pomoć poduzetnicima koji nisu formalno zatvoreni i za ostale troškove, a ne samo podmirivanje troška minimalnih plaća radnicima. Već je mnogo putničkih agencija i povremenih prijevoznika zatvorilo poslovanje, a na njih se vežu i turistički vodiči. I mnogi će ugostitelji do kraja zime vjerojatno likvidirati poslovanje ako se nastavi taj pristup države. Poduzetnici više neće otvarati agencije i ponovno ulagati u autobuse, neće otvarati restorane; taj dio ponude i ekosustava bit će dugoročno izgubljen. Prije nekoliko su dana i Jadran hoteli d. d. pokrenuli stečaj, a možemo očekivati da ćemo tijekom zime sigurno imati i više takvih slučajeva. Jednom kad turizam ponovo krene, moramo imati turističku ponudu jer bez ponude nema gostiju i prihoda. Potrebno je smanjiti porez na turizam i ugostiteljstvo. Sve druge države koje su nam konkurentice na Mediteranu imaju mnogo manji PDV i sigurno će napraviti sve što je u njihovoj moći da privuku turiste raznim subvencijama.

Oporavak privatnog sektora

Svima nama mora biti jasno da se nećemo vratiti na prihode iz 2019., ali iznimno je važno da turizam ostvari što veći prihod i zbog opstanka tvrtki i zbog punjenja proračuna. Dodatno, manji PDV najbolji je lijek i borba protiv crne ekonomije jer pet posto razlike u cijeni nije razlog za neplaćanje poreza. Smanjenje PDV-a mora biti tek početak sustavne porezne reforme u kojoj će se opće porezno opterećenje smanjiti na održivu razinu, izjednačiti oporezivanje raznih oblika rada i prihoda od najma, ukinuti parafiskalni nameti i smanjiti trošarine. Potrebno je što prije pokrenuti strukturne reforme kojima bi se smanjili javna potrošnja i broj 'uhljeba', odnosno nekorisnih i neproduktivnih zaposlenika javnog sektora, te kako bi javni sektor postao produktivniji. Tako će se moći smanjiti masa plaća u javnom sektoru i javna potrošnja te će Hrvatska postati konkurentnija za razvoj poslovanja i strana ulaganja. Sredstva EU za oporavak moraju se uložiti u oporavak privatnog sektora, u projekte koji će donositi novu vrijednost i otvarati radna mjesta povezana sa zelenim gospodarstvom i digitalnom ekonomijom. Korištenje europskih sredstava u Hrvatskoj je do sada bilo veoma neučinkovito, većina novca završavala je u javnom sektoru uložena u neke građevinske objekte koji su donosili vrijednost samo izvođačima i ugovarateljima.

Sve to, naravno, naši političari znaju da treba napraviti, samo nisu spremni na to jer im odgovara postojeće stanje u kojem je politika uvučena u sve sfere društva i kontrolira sve od vrtića do pravosuđa, u kojoj je korupcija pravilo, a ne iznimka, u kojoj je bitna podobnost, a ne sposobnost... Naša je društvena odgovornost da raspoloživim metodama demokratskog pritiska kao legitimna građanska oporba osiguramo da se te promjene pokrenu i realiziraju. Upravo je to smisao aktivnosti naše Udruge Glas poduzetnika – da osiguramo budućnost hrvatskog društva i gospodarstva. U ovoj teškoj situaciji ipak postoje neke svijetle točke, a to su u Hrvatskoj prije svega IT i visokotehnološka industrija, u kojoj su 2020. perjanice bili Infobip s A-serijom investicija i kupnjom tvrtke u Americi te Nanobit s prodajom velikom švedskom studiju za igre. Općenito, hrvatska IT industrija pokazala se vrlo otpornom na krizu jer vodeće i najkvalitetnije tvrtke ne ovise o posustalome hrvatskom tržištu i javnoj nabavi. Ove je godine rasla, a rast možemo očekivati i 2021.

Možda najviše veseli to što hrvatska IT industrija nije to ostvarila zahvaljujući nečijoj pomoći i Vladinu ​preferencijalnom tretmanu, nego unatoč tome što se nalazimo u najmanje konkurentnoj državi Europske unije. Upravo suprotno, dok su gotovo svim novim članicama EU ulaganja u IT bila jedna od vertikala strategije pametne specijalizacije, Hrvatska to nije imala, a opet je IT nositeljica dvije trećine svih inovativnih ulaganja u Hrvatskoj. Siguran sam da ćemo već početkom sljedeće godine imati nove velike investicije u neke od vodećih hrvatskih IT i visokotehnoloških kompanija.

'Startup'-inkubator za UI

Kad je riječ o Poslovnoj inteligenciji, ove smo godine rasli, ali nešto manje od planiranoga jer su neki projekti koji su trebali biti pokrenuti u Sjedinjenim Državama i regiji odgođeni zbog pandemije. Očekujemo da ćemo i sljedeće godine nastaviti s rastom i prihoda i broja zaposlenih. Tri su najvažnije stvari koje bih želio izdvojiti u ovoj godini: prvo, porast prihoda naše tvrtke u Velikoj Britaniji; nakon dvije godine aktivnog poslovanja ove će godine doći do otprilike milijun eura prihoda.

Druga je važna stvar inovativni projekt razvoja softvera koji se zasniva na umjetnoj inteligenciji za privatnost podataka. Provodimo ga u partnerstvu s FER-om i sufinanciran je sredstvima EU. Treća je važna stvar koju smo napravili startup-inkubator za umjetnu inteligenciju i analitiku koji smo pripremili ove godine, a koji počinje raditi od siječnja. Okupio je najveće stručnjake na tom području u Hrvatskoj kao mentore i mnogo kvalitetnih partnera.

U sljedećoj godini očekujemo da se nastavi uspješan rast na stranim tržištima, da naš Data Privacy Manager uđe kao jedan od vodećih softvera za privatnost podataka u Gartner Magic Quadrant te da i dalje povećavamo udio vlastitih softverskih licencija u svojim prihodima.