Komentari
StoryEditor

Edis Felić: Krajnja nužda opravdava protupravno djelovanje

03. Kolovoz 2020.
Tihomir Blagus provalio je u objekt ustave odvodnoga kanala Kuniščak u Zagrebu kako bi ručno podigao branu u tom kanalu i zahvaljujući tom potezu voda iz poplavljenih dvorišta i ulica otekla je u Savu. Usprkos njegovu uhićenju zakoni su jasno na njegovoj strani

Iako je prošlo tjedan dana od akcije zagrepčanina Tihomira Blagusa, stanovnika Trnja, od ulaska u objekt ustave Hrvatskih voda i iako su se svi raspisali o tome, htio bih i ja nešto reći, pogotovo jer nisam primijetio da je netko pisao o tome da Blagus ne može (ako su sve činjenice poznate) biti osuđen.

Upravo suprotno, osim što građani i poslovna zajednica mogu biti zahvalni Blagusu i njegovu prijatelju i pomagaču Domagoju Vorbergeru, pretpostavljam da će, bude li ih tko tužio, optužba možda već u startu pasti zbog instituta krajnje nužde.

Pomislio sam na taj institut čim sam čuo tu vijest pa sam odlučio pitati odvjetnika Stjepana Lovića koji mi je potvrdio da se takve situacije mogu opravdati tim institutom ako je šteta manja od moguće štete koja bi se dogodila da Blagus i prijatelj nisu provalili u objekt Hrvatskih voda. Da podsjetim, Blagus je provalio u objekt ustave odvodnoga kanala Kuniščak kako bi ručno podigao branu u tom kanalu i zahvaljujući tom potezu voda iz poplavljenih dvorišta i ulica otekla je u Savu. Da to nije učinio, šteta bi, uvjereni su stanovnici Trnja, bila bi još veća.

Manje zlo

Lović me je uputio na dva zakona na temelju kojih bi Blagus mogao biti oslobođen krivnje – Kazneni i Zakon o obveznim odnosima. U Kaznenom zakonu (čl. 22.) propisan je institut krajnje nužde kojim se opravdava protupravno djelovanje kako bi se zbog sebe ili drugoga otklonila istodobna opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti. Naravno, podrazumijeva se da je učinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo. U tom stavku kaže se da samo djelo u toj situaciji nije protupravno, a u drugom stavku oslobađa se krivnje i počinitelj tog djela upravo zbog spomenutih razloga, da bi otklonio opasnost od veće štete.

– Dakle, a slijedom citiranih odredbi Kaznenog zakona, postojanje kaznene odgovornosti počinitelja odnosno općenito postojanje kaznenog djela cijenit će se s obzirom na okolnosti pojedinog slučaja, i to s kaznenopravnog aspekta protupravnosti počinjenog djela te počiniteljeve krivnje za njega – objašnjava Lović.

Lović ističe da slične odredbe možemo naći i u Zakonu o obveznim odnosima. U čl. 1052. propisana je nužna obrana, stanje nužde i otklanjanje štete od drugoga. Tom odredbom, među ostalim, propisano je da, ako netko prouzroči štetu u stanju nužde, oštećenik može zahtijevati naknadu od osobe koja je kriva za nastanak opasnosti od štete (u ovom slučaju treba vidjeti je li ovlaštena osoba trebala doći i podignuti rampu, a nije došla) ili od osoba od kojih je šteta otklonjena (Trnjanci), ali od ovih posljednjih ne više od koristi koju su imale od toga, kao i da tko pretrpi štetu otklanjajući od drugog opasnost od štete ima pravo zahtijevati od njega naknadu one štete kojoj se razumno izložio (u ovom slučaju toga nema). Dopuštena je i samopomoć (čl. 1053.), što ne bih obrazlagao jer mi se čini da se ne odnosi na ovaj slučaj.

Izjava bi bila dovoljna

Blagus, koji je u prošli petak provalio u objekt, u subotu je cijeli dan proveo u policijskoj stanici. Prema pisanju medija, koji su listom stali na njegovu stranu, izjavio je da je 'razočaran i ljutit'. Možemo ga razumjeti jer u trenutku kad se odlučio na provalu sigurno je bio svjestan da to i čini, ali znao je da je to nužno u takvoj situaciji. Stoga, ako se i može razumjeti da je policija reagirala da bi formalno utvrdila što je bila nakana, nije jasno zašto se čovjeka držalo cijeli dan u stanici. Trebala se uzeti izjava i pustiti ga na slobodu i da čeka hoće li protiv njega biti podignuta tužba. U svakom slučaju, uvjeren sam da će Blagus biti oslobođen krivnje bude li optužen, a ne treba ni iznenaditi ako sud optužnicu odbaci već pri razmatranju zbog nedostatka elemenata za tužbu. 

POST SCRIPTUM
Jedna tvrtka proslijedila mi je račun s popratnim pismom koji je dobila od tvrtke Gospodarski popis koja ima i portal Gospodarski registar. Taj registar još je jedan u nizu onih koji poduzetnicima pišu kako se u njega upisuju u skladu s nekakvim općim uvjetima (a ne zna se uopće općim uvjetima čega), e da bi se vaša tvrtka našla u nekakvome njihovu registru. Pritom se u popratnom pismu poduzetniku ne obraća s ponudom da se upišu u taj registar, nego samo da se njegova tvrtka upisuje, sugerirajući mu da je taj upis obvezan prema nekom propisu. Mnogi nasjednu, no kako sam već napisao, riječ je o varalicama. Zato taj račun bacite u smeće ili ga iskoristite za potpalu roštilja.

18. travanj 2024 22:53