02. prosinac 2019.

Edis Felić: Najavljena inspekcija teško će zateći dokaze o muljaži

Proizvođači voća prijavili su inspekciji otkupljivača zbog toga što lažira količinu otkupljenog voća. No prema propisima inspektori otkupljivaču moraju najaviti dolazak, što mu daje dovoljno vremena da ukloni eventualne dokaze

Razgovarao sam nedavno s jednim inspektorom koji mi je ukazao na problem da se na očevid o nekoj prijavljenoj situaciji mora unaprijed najaviti vlasnicima tvrtki, što uveliko umanjuje efikasnost očevida. Naveo mi je primjer otkupljivača voća na kojeg su se žalili proizvođači.

Naime, proizvođači su prijavili otkupljivača voća (redakciji je poznat konkretan problem) koji im nije odmah izdavao potvrde o otkupu, prikazivao je manje količine voća nego što su mu ih donijeli pravdajući se i na to što je dio voća istrulio, što je uostalom već stara priča u Hrvatskoj. No otkupljivači su ga prijavili nadležnom tijelu pozivajući odgovorne da pošalju inspektore kako bi napravili očevid. I tu dolazimo do problema jer, kao što sam naveo, očevid se mora najaviti otkupljivaču.

– Najavili smo se, otišli smo dolje i nismo našli ništa sporno. E sad, nije isključeno da su proizvođači voća pretjerivali, ali ni to da je otkupljivaču ostalo dovoljno vremena da otkloni za njega sporne stvari – priča moj sugovornik.

Za inspekciju spremni

Dakle, ne zauzima nijednu stranu, ali kaže da bi sve bilo mnogo jasnije, odnosno inspekcija bi bila daleko efikasnija da je preciznije pisan Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Naime, u tom se zakonu ni ne spominje očevid pa se, kao i kod ostalih zakona koji o tome 'šute', primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku, odnosno njegov članak 68., koji doduše ne navodi da se očevid mora najaviti, ali u suštini je to tako jer u njemu piše da 'stranke imaju pravo nazočiti očevidu', što znači da im se mora najaviti dolazak inspektora. U praksi se to mora najaviti ranije da vlasnik otkupljivačke tvrtke ne bi otišao na službeni put ili da barem odredi osobu koja će predstavljati tvrtku, ali tu mu se, htjeli inspektori ili ne, ostavlja i dovoljno prostora da spremno dočeka dolazak inspekcije.

Nije to, kaže, samo u ovom slučaju. Često inspektori obave očevid i na kraju ne pronađu nešto što bi ukazivalo na to da netko krši pravila, pa ih onda prozivaju da ne rade svoj posao, da su korumpirani itd. A u osnovi je problem njihove neefikasnosti propis. Zato predlaže da se u Zakonu o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi unese odredba o očevidu, ali na način da se očevid ne mora najavljivati. Poziva se na Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, koji ima odredbu o očevidu (pa se ne mora primjenjivati Zakon o općem upravnom postupku) i prema kojem se on ne mora najavljivati. Dakle, takvo rješenje već postoji i potrebno ga je praktično prepisati u Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi.

Prilika za promjene

– To bi bilo daleko bolje rješenje jer bismo onda nenajavljeno banuli na mjesto događaja i mogli bismo utvrditi pravo stanje. Štoviše, mogli bismo nekoliko dana izviđati i utvrditi daje li otkupljivač zaista potvrde o otkupu, prikazuje li pogrešno količinu otkupljene robe, koliko je toga istrulilo itd. – objašnjava sugovornik.

Možda će razmišljanju moga sugovornika, koje se i meni kao laiku čini razumnim, netko prigovoriti zbog činjenice da se i u poreznom nadzoru inspektori najavljuju. Međutim, postoji ipak razlika jer kod poreznog nadzora poduzetnik ne može tek tako sakriti papire ili ih krivotvoriti, odnosno dobar porezni inspektor shvatit će muljažu ako je ima. Kod poslova s voćem, povrćem i tome slično najefikasniji je nadzor nenajavljeni nadzor. Zato bi bilo dobro da u Ministarstvu poljoprivrede razmisle o ovome i iskoriste priliku jer uskoro trebaju predložiti izmjene i dopune Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi kojima će se uskladiti s propisima EU. Mogli bi u te prilagodbe uglaviti i izmjenu ubacujući odredbu o očevidu koji se ne mora najavljivati. Uostalom, u tom se slučaju inspektori neće moći izvlačiti na zakonske propise, što će umanjiti i prostor za korupciju. 

POST SCRIPTUM

Zakon o općem upravnom postupku ipak omogućuje nenajavljeni očevid, ali samo u određenim situacijama. 'Očevid se može provesti i bez nazočnosti stranke u slučaju poduzimanja hitnih mjera radi zaštite života, zdravlja ili imovine veće vrijednosti', piše u 68. članku, stavak 3. No očevid zbog mogućeg muljanja s otkupom količina voća i povrća nije u tim kategorijama. Ipak, dok čekamo da se i u Zakonu o sprečavanju nepoštenih trgovačkih praksi preciziraju takve stvari, možda bi prijavljivači mogli javiti inspektorima da provjere zdravstvenu ispravnost otkupljenog voća i povrća te da ujedno provjere mulja li se s otkupom.