25. listopad 2021.

Edis Felić: Odluke vlastodržaca treba kritizirati, ali za to treba imati argumente

Ima mnogo toga što možemo kritizirati kad su u pitanju odluke vladajućih. Međutim, budemo li razvijali kulturu kritiziranja samo da bismo kritizirali, bez obzira na to imamo li argumente ili ne, zapast ćemo u ćorsokak

Iako na ovom mjestu kritiziramo odluke i pravila koje donose vlastodršci, ovaj put htio bih i o, nazovimo to, drugoj strani, tj. onima koji se baš ne razumiju u porezne propise, a vole ih tumačiti. Nisam ni ja stručnjak za porezne propise, daleko od toga, ali tijekom godina mukotrpna rada naučio sam što treba uraditi kad nešto ne znaš. Tada pitaš nekog tko zna.

Naime, pretražujući nešto po bespućima interneta naletio sam na tekst objavljen na jednom našem, koliko znam, dosta čitanom portalu gdje su navedeni problematični nameti za obrtnike i poduzetnike. Posebno me zaintrigirao propis za koji je napisano na portalu da 'stočar dvaput plaća porez' i popratni tekst u kojem piše: 'Kad se oteli krava, stočar za tele plaća porez na dobit. Kad prodaje meso od te iste životinje, ponovno državi mora platiti porez.' Drugim riječima, kao da su se portal i neki stočar s kojim je razgovarano čudili zašto mora platiti porez na tele, a ako već plaća, zašto mora opet platiti porez kada ga prodaje, bilo kao meso bilo kao živu životinju. Međutim, u tekstu je navedeno tek šturo da se uz porez na dobit plaća još neki porez, ali ne zna se koji.

Tvrdnja koja izaziva sumnju

Bilo mi je sve to pomalo čudno, pa sam poslao upit Poreznoj upravi u kojem sam naglasio da nisam siguran u tvrdnju o dvostrukom oporezivanju te sam zamolio da mi u toj instituciji objasne o čemu je riječ. Nazvao sam i Matu Brlošića, člana Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, koji mi je rekao ono što će mi službeno odgovoriti i iz Porezne uprave. A iz te su me institucije najprije podsjetili da je temeljno načelo poreznih propisa izbjegavanje dvostrukog oporezivanja kao i izbjegavanje neoporezivanja. Ono što u tekstu na portalu također nije navedeno, to je da ako stočar dobije tele, to se tele oporezuje ili porezom na dobit (kako je napisano) ili porezom na dohodak (što nije napisano), ovisno o tome za koji se porez stočar opredijelio.

Iz Porezne uprave objasnili su da se mora utvrditi iznos vrijednosti biološke imovine, u ovom slučaju teleta (biološka imovina je imovina koja obuhvaća životinje i biljke i to: drveće na plantažama, višegodišnje nasade, osnovno stado i ostalo). I Brlošić to kaže objašnjavajući da je tele nefinancijski prihod stočaru jer ono ima sadašnju, ali i buduću vrijednost, ovisno o tome kad stočar odluči prodati ga, živog ili kao meso. Pritom se obračunavaju troškovi koje je stočar imao do trenutka prodaje i na temelju njegove trenutačne vrijednosti uz umanjenje troškova i amortizacije obračunava mu se porez na dobit ili na dohodak, ovisno o tome što je izabrao.

Riječ je zapravo o dugotrajnoj biološkoj imovini, kako objašnjavaju u Poreznoj upravi, na koju se primjenjuje amortizacija. Drugi pak porez koji se plaća je PDV, dakle onaj prilikom prodaje proizvoda – teleta ili telećeg mesa. U Poreznoj upravi kažu da se prihod i rashodi od prodaje proizvoda i usluga iskazuju odvojeno od dugotrajne imovine, pa na taj način nema dvostrukog oporezivanja prihoda.

Poreznici nisu pogriješili

Ima mnogo toga što možemo kritizirati kad su u pitanju odluke vladajućih. Međutim, budemo li razvijali kulturu kritiziranja samo da bismo kritizirali, bez obzira na to imamo li argumente ili ne, zapast ćemo u ćorsokak. Jednostavno, svima onima koji bi željeli nešto promijeniti nabolje otupjet će oštrica prema vladajućima jer će ih vladajući moći diskreditirati upravo na ovakvim primjerima, gdje će nam reći da nemamo pojma o čemu govorimo. Da se ne lažemo, bilo je takvih primjera u prošlosti kada su se vladajući čak slavodobitno i bahato smješkali u lice kritičarima koji su pokušali ukazati na njihove pogreške.

Da, još uvijek ima sasvim dovoljno loših ili nedovoljno dobrih propisa na koje možemo ukazati i nema potrebe izmišljati dodatne, a nije ni pošteno tako raditi. Ovdje poreznici jednostavno nisu pogriješili jer je riječ, kako su naveli u Poreznoj upravi, a kako je rekao i sam Brlošić, o temeljnom principu – nema dvostrukog oporezivanja. Možda će nekome ovaj tekst biti suvišan, ali vjerujem da među poljoprivrednicima još ima onih koji mogu nasjesti na tvrdnje o dvaput plaćenom porezu, pa nije zgoreg da to napišemo. 

POST SCRIPTUM

Iz Porezne uprave naglasili su u kojim se uvjetima biološka imovina i poljoprivredni proizvodi priznaju u financijskim izvještajima. To su: poduzetnik ima kontrolu nad tom imovinom, vjerojatno je da će buduće ekonomske koristi vezane uz tu imovinu pritjecati poduzetniku, trošak nabave ili fer vrijednost mogu se pouzdano izmjeriti.