08. lipanj 2020.

Edis Felić: Službenici vs. poduzetnici: telefoni zvone, nitko ne diže slušalicu

Ilustracija    

Mnogo je slučajeva koji potvrđuju da se poduzetnicima na telefonske pozive nitko ne javlja iako im je dogorjelo do noktiju. Ne odgovara se ni na njihove upite elektroničkom poštom, a čak i kad se ustanovi pogreška, ne ispravi se odmah pa se na nju zaboravi

Vrlo često se na stranici Udruge Glas poduzetnika na Facebooku može naletjeti na postove u kojima se poduzetnici žale da im se nitko u državnim ili lokalnim ustanovama ne javlja na telefon, a dogorjelo im je do noktiju. Pratim tu grupu i s obzirom na količinu takvih postova mogu reći da je to jedan od većih problema s kojima se ljudi susreću.

Tako jedna poduzetnica piše da već osam dana u HZZ-u nitko ne odgovara na mail koji je poslan u više navrata i komentira to na način da u toj ustanovi 'imaju radna mjesta, plaće i doprinose na te plaće zahvaljujući nama. Ako se netko javi na telefon, prebacuje lopticu na drugi ured', piše poduzetnica očito ljutita na sve u toj ustanovi. Uvažavajući angažiranost ljudi u HZZ-u koji su sigurno i sami nervozni zbog novih obveza koje su dobili za vrijeme pandemije, nevjerojatno je da ne postoji nitko tko će odgovoriti poduzetnici na njezin nekoliko puta poslani upit.

Zabranjeno mu odgovarati!

Nije isključeno da je, osim nesnalaženja, razlog i loša organizacija, ali ljudi moji, nakon već više od od dva mjeseca nema opravdanja za takvo postupanje prema poduzetnicima. Mislim da su se već nakon mjesec dana u HZZ-u mogli organizirati i sasvim normalno funkcionirati, uz prihvatljiva kašnjenja dan ili dva, iako je i toliko kašnjenje za poduzetnike u ovoj situaciji preveliko.

Njezina kolegica poduzetnica također ne skriva ljutnju dok opisuje komunikaciju s Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EAFRD, pretpostavljam s nekim našim tijelom u sklopu Ministarstva poljoprivrede) i kaže: 'Baš sam ljutita. Nazovem danas Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj kako bih saznala može li se svekar, koji ima OPG, prijaviti na mjeru 1.6.2. tj. razvoj nepoljoprivredne djelatnosti – ruralni turizam. Gospodin koji mi se javio izjavljuje da mi ne može odgovoriti na moja dva pitanja s obzirom na to da je interes za natječaj prevelik te su im naredili da ne odgovaraju na pitanja!! Imaju servis za pitanja, ali eto odlučili su ga ukinuti jer se natječaj bliži. Je li u redu da ne mogu i ne smijem dobiti informaciju?'

Ako je to stvarno točno, onda je za svaku osudu. Ne davati informacije samo zato što je već sada veliki interes za apliciranje za novac iz EU fonda nema veze s logikom, jer dok traje natječaj, svatko ima pravo prijaviti se, a to znači da svatko može nazvati i zatražiti objašnjenje vezano uz natječaj. Ovdje čak poduzetničin svekar nije zakasnio na natječaj, pa joj (i njemu) preporučujem da se svakako prijave, ali i da prijave nadležnima u tijelu koje je raspisalo natječaj da im je rečeno da im nisu htjeli odgovoriti na pitanja 's obzirom na to da je interes za natječaj prevelik te su im naredili da ne odgovaraju na pitanja'.

Srećom, ima i revnih

Poduzetnik je od HZZ-a dobio samo tisuću kuna potpore za svoje radno mjesto, pa je zvao u više navrata, nakon čega su mu napokon rekli da je riječ o pogrešci obećavši isplatu ostatka novca. Međutim, novac nije dobio, pa je slao i mailove, bez odgovora. Napokon mu se javila jedna ljubazna gospođa, koja je provjerila o čemu je riječ i otkrila da je prijavljen na pola radnog vremena. Međutim, dovoljno je bila revna da je provjerila JOPPD obrazac i obratila se HZMO-u, nakon čega je saznala da je poslodavac prijavljen na puno radno vrijeme. Dakle, i ono za što je ranije utvrđeno da je bila pogreška, referenti nisu ispravili, što jasno pokazuje koliko nisu bili revni za razliku od gospođe u istoj toj ustanovi.

Ovi primjeri, nadam se, potaknut će nadležne u ustanovama da bolje organiziraju poslove kojima upravljaju.

POST SCRIPTUM

Jedan se poduzetnik žali zato što mu je stiglo rješenje za plaćanje spomeničke rente. Obračunano je svih 12 mjeseci 2020. s rokom plaćanja za prvi kvartal 15 dana od primitka (12. lipnja) te za drugi kvartal do 15. lipnja. Dakle, praktično u 15 dana mora platiti spomeničku rentu za šest mjeseci.

Poslao je prigovor jer ako se spomenička renta plaća zbog 'korištenja poslovnog prostora', kako stoji u rješenju, a djelatnost je u potpunosti zabranjena dva mjeseca, nakon čega je dopuštena u ograničenom obliku, ne bi li njezino plaćanje trebalo biti proporcionalno? Također se pita, ako je zgrada označena kao 'privremeno neupotrebljiva' (narančasta naljepnica), u kojoj je to korelaciji s navedenim nametom? Mislim da poduzetnik ima pravo.