Korona i biznis
08. srpanj 2020.

Goran Fabris: Koronakriza je veliki problem, ali je donijela nove šanse

Goran Fabris
 
    foto Ratko Mavar

Piše: Goran Fabris, Jadran d.d.

Svjetska pandemija koronavirusa prvo je iznenadila svijet svojom brzinom širenja i pogubnim posljedicama za zdravlje i živote više od polovice čovječanstva u mnogim zemljama na svim kontinentima. Potom je zaustavila gospodarstvo, a građane stjerala u drastične mjere izolacije. Sve je to uzrokovalo velike promjene na načine rada u svim segmentima gospodarstva, na živote i ponašanje građana, te promišljanje budućnosti svih nas.

U Jadranu su aktivnosti na pripremama za turističku sezonu tekle u zadanim okolnostima. Najveći dio zaposlenika nastavio je rad od kuće, gdje god je to bilo moguće, značajni dio aktivnosti preselili smo na internetske platforme i društvene mreže i tako održavali međusobnu komunikaciju, odnose s partnerima, državnim i javnim institucijama, ali i turističkim tržištem. Sve se to pokazalo dobrim, jer smo, silom prilika, ubrzali neke procese digitalizacije našeg poslovanja. Tako ćemo i nastaviti jer se pokazalo učinkovitijim u mnogim segmentima poslovanja - brži smo, nema papirologije, pečata i mnogih drugih stvari koje su nas ranije usporavale, a troškovi su manji. Samo da tako nastavi i državna administracija, pa ćemo svi zajedno biti učinkovitiji. Istina je, to će vrlo brzo donijeti i viškove ljudi u pojedinim fazama poslovanja, ali kako se tvrtke moraju prilagođavati novim uvjetima, tako će se i zaposlenici pronalaziti na novim poslovima unutar tvrtke.

Onaj tko se bude brže prilagodio novonastalim okolnostima imat će i veće šanse da zadrži postojeći ili osvoji novi prostor na tržištu. Koronakriza jest veliki problem, ali je donijela i nove šanse u novoj preraspodjeli na tržištu. Uz sve navedene operativne prilagodbe novonastaloj situaciji, jasno je da će doći do značajnog zaokreta i u razmišljanjima vezanim uz kratkoročne, ali i dugoročne smjernice razvoja.

U sezonu Jadran ulazi sa značajno većim i modernijim kapacitetima, što je rezultat ranije pokrenutog investicijskog ciklusa, ali i strategije širenja bazirane na uzimanju u najam novih kapaciteta. Vrijeme pred nama bit će razdoblje financijske konsolidacije, što će neminovno, barem privremeno, usporiti postojeće planove razvoja.

Prisilna izolacija građana, zabrane putovanja između pojedinih dijelova unutar zemlje, te među državama u potpunosti su paralizirale turističku industriju. Sada kada su polako krenula putovanja i dalje ostaju mjere opreza poput održavanja fizičkog razmaka među ljudima u javnom prostoru, što opet bitno utječe na dosadašnje načine ponašanja u turizmu.

Sigurno je da do daljnjega ništa više neće biti isto, neće biti masovnog okupljanja u hotelima što dovodi u pitanje kongresni turizam, prorijeđeni su kapaciteti u restoranima i kavanama čime se neminovno smanjuje financijski potencijal poslovanja, na plažama će biti potrebno osigurati distanciranost, a znamo da je prenapučenost plaža do jučer bila jedan od naših najvećih problema.

Osobno vjerujem da ćemo u hodu rješavati mnoge nepoznanice i pronalaziti svima prihvatljiva rješenja. Uzdam se u onu 'Nigdar ni bilo da ni nekak bilo', te vjerujem da će se s vremenom mnogo toga vratiti u normalu i prije pronalaženja cjepiva. Kad govorimo o ovogodišnjoj sezoni, za očekivati je da će gosti preferirati smještaj koji im osigurava svojevrsnu individualnu sigurnost odnosno 'socijalnu distancu', a to znači da će u povoljnijoj poziciji biti kampovi, vile za odmor i apartmani, dok će hotelski smještaj još neko vrijeme morati tražiti načine kako steći povjerenje gostiju.

U Jadranu vjerujemo da je pravi put personalizirani pristup gostu uz prilagođenu uslugu koja će prepoznati njegovu želju da se 'izdvoji' od okoline. Naši objekti na crikveničko-vinodolskoj i makarskoj rivijeri, te u Istri, pokušat će upravo na taj način privući ovogodišnje goste. Svjesni smo da je upravo individualni gost onaj koji može, barem u određenoj mjeri, spasiti sezonu, jer grupnih putovanja još uvijek nema. Upravo zbog toga smo naše prodajno-marketinške i komunikacijske aktivnosti preselili na društvene mreže i druge platforme kako bismo doprli do naših gostiju iz Hrvatske i inozemstva.

Za sada moramo priznati da nedavno otvoreni hotel Esplanada u Crikvenici iz dana u dan sve više potvrđuje ispravnost ove naše orijentacije.

Kako će izgledati svijet nakon korone? Najradije bih odgovorio 'Živi bili pa vidjeli'. Uvjeren sam da će se mnoge stvari s vremenom vratiti u normalu iako se slažem s ocjenama onih analitičara koji kažu da će korona pandemija promijeniti svijet u velikoj mjeri i u mnogim segmentima života i rada.

Već se u javnosti udomaćio termin 'novo normalno' koji već sada neke nove standarde ponašanja ljudi u javnoj komunikaciji, u poslovnom svijetu i društvenim odnosima, svrstava u to 'novo normalno'. Ljudi će, barem još neko vrijeme izbjegavati masovna okupljanja kada god postoji i najmanja šansa za neke ugroze njihova zdravlja, bit će oprezniji u socijalnim kontaktima, pažljivije će ocjenjivati razinu higijenskih standarda u javom prostoru…

Mnoge industrije već su se prilagodile, a u budućnosti će to činiti još intenzivnije i brže, novim uvjetima rada i života svojih djelatnika, ali i u odnosu na potrošače njihovih roba ili korisnike usluga…

Za nas u turizmu izuzetno je bitno što će se ddogađati s transportom putnika. Bez obzira na često ponavljanu tezu kako je šansa Hrvatske blizina emitivnih tržišta i dostupnost auto-gostima, uvjeren sam da je za nas kao i za cijeli svjetski turizam najznačajnije rješavanje pitanja vezanih uz transport putnika. Nesporno je da Hrvatski turizam ima šansu privući veliki broj individualnih motoriziranih gostiju iz susjednih zemalja, te Zapadne i Srednje Europe. Prometno smo dobro povezani, dobro smo se nosili s korona epidemijom, imamo dosta malih smještajnih kapaciteta i drugih turističkih izazova i zanimljivosti da bismo mogli, osim ljetne špice, privući i dosta gostiju izvan glavne sezone.

Ipak uvjeren sam da bez normaliziranja zračnog i autobusnog prometa ne možemo računati na rezultate kakve smo ostvarivali prije pandemije. Dubrovnik, Split, Zagreb, Hvar.... ne mogu funkcionirati bez zračnog prometa, a čak i u našoj turistički najrazvijenijoj regiji Istri, koja je geografski nadomak emitivnim tržištima Austrije, Italije i Njemačke, nema predsezone i posezone bez autobusera.

Sve u svemu uvjeren sam u onu narodnu 'što te ne ubije to te ojača', te vjerujem da će svijet iz svega ovoga izaći drugačiji i bolji. Siguran sam da smo u onih nekoliko mjeseci lockdowna svi ponekad promislili o tome kako svijet u kome živimo, ali i način na koji živimo, može biti drugačiji i bolji.