10. lipanj 2020.

Miodrag Šajatović: HDZ-ov izborni program - Kompromitiranje državnog intervencionizma

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković predstavlja izborni program ”Sigurna Hrvatska”    foto Ratko Mavar
piše Miodrag Šajatović
miodrag.sajatovic@lider.media
piše Miodrag Šajatović [email protected]

Na brojeve u SDP-ovu ekonomskom programu HDZ je izletio s još više brojeva. Iza kojih se skriva nepostojanje konzistentnog ekonomskog programa. Gospodarstvu treba pomoć pametne države, ali ovo što se nudi daleko je od toga

Prije 90-ak godina privlačenje glasača uoči izbora bilo je jednostavnije nego danas. A i glasači su bili mudriji nego danas. Prije Drugoga svjetskog rata stranački agitatori išli su slavonskim selima i nudili vezanu trgovinu. Glas se, među ostalim, kupovao za suknju ili maramu. Danas se neodlučni glasači moraju zadovoljiti nematerijalnim stvarima. Ekonomski programi stranaka puni su obećanja za koja je, u većini, jasno da ne mogu biti ostvarena. A ako se kojim slučajem nešto formalno i ostvari, velika je vjerojatnost da će konkretni glasač posredno platiti mnogo više nego što će imati koristi.

Prazni brojevi

Nakon što je SDP izašao sa svojim predizbornim programom, sa zanimanjem se očekivao HDZ-ov odgovor. To više što je u ovom trenutku moguće zaključiti kako bi se moglo dogoditi da HDZ u koaliciji sa Škorinom strankom bude u prilici formirati vlast nakon izbora 5. srpnja. Uz napomenu da zbog ranijih rokova završetka ovog Lidera nije bio moguć uvid u svih stotinjak stranica HDZ-ova predizbornog uratka, može se ipak zaključiti da je riječ o razočaranju. Napredak je u odnosu na prijašnje izbore što su izborni spin-doktori shvatili da se 'situacija intenzivira' i da raji treba ponuditi, kad već ne suknje i marame, onda bar neke privlačne, naizgled ostvarive brojeve.

Pa je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izašao s naramkom u kojemu su obećanja o prosječnoj plaći od 7600 kuna, smanjenju nekih poreza za minorne postotke, pet milijardi za modernizaciju obrazovanja, 10 milijardi poticaja za stvaranje 100.000 radnih mjesta, povećanju poljoprivredne proizvodnje za 30 posto, 30 milijardi kuna za regionalni razvoj, 350 milijuna kuna za kreativne industrije. A kao šlag na torti najavljeno je smanjenje broja ministarstava (nakon što je to najavio i SDP).
Predizborni programi u Hrvatskoj vrlo su važni za sudbinu zemlje, a osobito gospodarstva. S jedne strane to je, u pravilu, gomila na brzinu napabirčenih poruka određenim glasačkim skupinama.

U slučaju HDZ-ova programa vidljivo je da su ministri dobili zadatak smisliti nekoliko obećanja iz djelokruga svojih ministarstava i onda je to ispalo 100 stranica pa se za kraću verziju probiralo za svakog ponešto. Tu šteta ne bi bila prevelika da ozbiljne stranke poput HDZ-a i SDP-a u pozadini imaju tijekom proteklih nekoliko godina dobro utemeljene prave ekonomske programe. Ali nemaju ih. I neće ih ni imati. Pa se onda u mirnodopsko vrijeme pokušava ostvariti ono što je u 'ratno' izborno vrijeme, u panici, najavljivano da bi se maksimirao broj glasova.

Cilj je HDZ-ova bombardiranja javnosti gomilom brojčanih obećanja (od toga se prije bježalo), među ostalim, da se od šume ne vidi drveće. U redu, moguć je pristup od dna prema gore. Ali nedostaje odgovor što će biti rezultat ako bi se obećano i ostvarilo. I to u usporedbi s drugim zemljama. Nema, primjerice, obećanja da će svim tim naporima ostvariti toliki rast BDP-a, da će Hrvatska napokon početi ostvarivati bolje rezultate od, recimo, prosjeka zemalja bivšeg Istočnog bloka.

Povratak trokutu uspješnosti?

Nema ni odgovora kakvu strukturu nacionalne ekonomije jamči HDZ na kraju mogućega drugog mandata. Dok je vladala panika od korone, svi su se kleli da treba povećati udio industrije u odnosu na turizam. Sad se najavljuju mjere za poticanje rasta turizma. O smislenim mjerama za jačanje izvozno orijentirane industrije ne čuje se ništa. U pabirčenju prijedloga nekomu se samo učinilo zgodnim istaknuti pomoć razvoju proizvodnje videoigara!

HDZ-ov predizborni program pun je primjera državne intervencije. Pri čemu se, kad se maknu zamagljivači, pokazuje da se zapravo računa na sredstva iz fondova EU. Državna intervencija nužna je dopuna aktivnostima tzv. slobodnog tržišta. Ali s državnim intervencionizmom treba znati. Nacionalnom gospodarstvu, koje je i kod kuće i u izvozu pod udarom tuđih mjera zaštite tuđih tvrtki, potrebna je pametna državna intervencija. Ovo što se nudi kompromitacija je ideje. Sve je bez glava i repa. Bez neke kvalitetne i artikulirane vizije.

Kako stvari stoje, ako Plenković bude novi premijer, treba očekivati da će brojčana obećanja biti potisnuta u zaborav i da će on opet prodavati nemotivirajuću priču o 'trokutu uspješnosti'. Začuđuje me ako niste zapamtili o čemu je riječ! Pa znate ono o 'fiskalnoj konsolidaciji, strukturnim reformama i poticanju ulaganja'.