11. ožujak 2021.

Miodrag Šajatović: HUP napokon odabrao pravu taktiku prema Vladi

HUP novo vodstvo    foto Ratko Mavar

Novo HUP-ovo vodstvo na vrijeme je uočilo Vladinu namjeru da 90 posto EU novca za oporavak i otpornost (NPOO) usmjeri u javni sektor. Nije povjerovalo da ‘tako traži Bruxelles‘. I Vladi je uputilo argumentirani zahtjev da biznis hoće najmanje 50 posto nepovratnih sredstava

Napokon se događa važan i obećavajući proces koji bi mogao označiti prekretnicu u odnosu između poslovne zajednice i Vlade. Riječ je o sporu Hrvatske udruge poslodavaca i Vlade u vezi s raspodjelom 45 milijardi kuna nepovratnih potpora koje je Europska komisija obećala Hrvatskoj na temelju Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO).

U javnost je procurilo da Banski dvori gospodarstvu namjeravaju dati samo 10 posto novca, a sebi i ostatku javnog sektora zadržati 90 posto. I da tako mora biti jer to zahtijeva Europska komisija. Novo vodstvo HUP-a, predvođeno predsjednikom Mihaelom Furjanom i direktorom Damirom Zorićem, odgovorilo je zahtjevom da se za gospodarstvo rezervira najmanje 50 posto sredstava.

Do isteka roka za predaju NPOO-a ostalo je 40 dana i HUP intenzivira pritisak. U utorak je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu održan još jedan u nizu skupova. Ponovljen je zahtjev o 50 posto. Istoga dana premijer Andrej Plenković poslao je općenitu i nedovoljno jasnu poruku da će gospodarstvo iz fondova EU dobiti najmanje 30 posto sredstava.

Ne vjeruj! Provjeri!

Uočljiva je HUP-ova nova strategija i taktika. Umjesto dugogodišnjih jalovih prozivanja vlada da se upuste u reforme (55 zahtjeva, HUP skor…) sada se krenulo projektno-menadžerskim pristupom. Ovo što radi HUP trebao bi biti školski primjer kako pregovarati s Vladom. Prvo je trebalo na vrijeme uočiti da Vlada još jednom pokušava važan dokument sastaviti u tajnosti. Radari u Udruzi poslodavaca, međutim, bili su uključeni.

Postavljena su pitanja. Premijerov savjetnik Zvonimir Savić potvrdio je da se za gospodarstvo predviđa onih desetak posto jer da tako traži EK. Drugo, u HUP-u nisu pristali slijepo vjerovati u dogmu 'tako to traži EU'. Pa su lijepo pitali ekipu iz Europske komisije uvjetuje li zaista raspodjelu 90 prema 10. Pa su EK-ovi predstavnici rekli da oni ništa takvo ne uvjetuju. Da je to stvar dogovora unutar svake države. Zanimljivo, na taj teški udarac premijer Plenković nije javno reagirao. Zasad je samo malo promijenio rečenične konstrukcije.

Treće, HUP je, uz brojčano jasan zahtjev od 50 posto (kao što to godinama uspješno prema Vladi čine sindikati navodeći postotke zahtijevanoga rasta plaća) ponudio i argumente. Jedan euro darovan gospodarstvu rezultira s četiri eura efekta za nacionalnu ekonomiju. Jedan euro uložen u javnu potrošnju neće dati više od možda jednog eura. I drugo, proizvodno-izvozno gospodarstvo spremno je na svaki gratis euro uložen u rast i razvoj dati još jedan svoj euro. Za sada se zagovornici trošenja milijardi u javnom sektoru nisu oglasili jačim protuargumentima.

Četvrto, očito postoje volja i jasan plan kako u preostalih 40 dana vršiti konstruktivan pritisak.

Iznenađujući Ćorić

Znakovit je bio ovotjedni skup na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Ministar gospodarstva, ujedno profesor na EF-u, spomenuo je važnost ulaganja u reforme, ali iznenađujuće jasno iznio je osobno stajalište da je, nedvojbeno, najbolje ulagati u gospodarstvo. Moglo bi se, blago rečeno, zaključiti da u Banskim dvorima ipak postoje (dobrodošle) razlike u stajalištima.

Recimo, između ministra gospodarstva Ćorića i premijerova savjetnika Savića. Ovaj put valja dodatno pohvaliti i u ovoj rubrici često kritiziranoga ministra Ćorića jer je, koliko mi je poznato, prvi dužnosnik neke naše vlade koji je izrekao istinu da razvijenim zemljama EU nije u interesu da se gospodarstva novih članica EU, pa onda i Hrvatske, prebrzo počnu približavati (i konkurirati) tvrtkama iz starih, razvijenijih članica EU. Kad se tako postave stvari, onda je sljedeći korak, a to je inzistiranje na interesima vlastite zemlje (umjesto slijepa slušanja instrumentaliziranih birokrata iz EU) – neizbježan.

HUP-ovo novo vodstvo ima, kako se to kaže, jednu priliku da ostavi dobar prvi dojam. Za pokaz je odabrana dobra bitka. Pobjeda može donijeti korist svim članicama, bez obzira na to iz kojega sektora dolaze. Ako bi se Vlada nekim slučajem tvrdoglavo oglušila na argumente poslodavaca, HUP svakako ostaje neporažen. I, vrlo vjerojatno, dobiva povjerenje i podršku da se istom metodom nastavi boriti za interese poslovne zajednice.

I na kraju, još jedno pitanje: A zašto se svi zajedno bez razmišljanja bojimo da Bruxelles neće prihvatiti Nacionalni plan oporavka i otpornosti? Ostat ćemo bez šest milijardi eura? Evo, baš me živo zanima koji bi se to tamo EU povjerenik usudio to napraviti. I zar za nekoliko milijardi eura zbilja moramo, bez razmišljanja, klečati na koljenima, vjerovati Vladi da to tako mora biti i čekati milostinju pod svaku cijenu?